Dobit crnogorskog ICT sektora gotovo udvostručena, izvoz IT i računarskih usluga premašio 140 miliona eura
Nova analiza ICT Cortex-a i Privredne komore Crne Gore pokazuje da domaći ICT sektor nastavlja stabilan rast, uz gotovo udvostručenu dobit, rast zaposlenosti i prihoda, te sve izraženiji izvozni potencijal.
Analiza pokazuje da crnogorski ICT sektor prolazi kroz fazu tržišnog profilisanja, u kojoj se ekonomska aktivnost postepeno koncentriše u manjem broju stabilnijih i produktivnijih kompanija. Iako je broj ICT kompanija smanjen za 19%, zaposlenost je porasla za 14%, ukupni prihodi za 12%, dok je dobit sektora povećana za čak 93% u odnosu na prethodni period.
Vrijednost izvoza IT i računarskih usluga procjenjuje se na više od 140 miliona eura, što potvrđuje rastući međunarodni značaj domaće ICT industrije, iako još uvijek ne postoje dovoljno detaljni podaci koji bi precizno izdvojili izvoz softverskih proizvoda razvijenih u Crnoj Gori.
Izvršna direktorica ICT Cortex-a, Maja Laušević Odalović ističe da smanjenje broja registrovanih ICT kompanija ne znači slabljenje sektora.
Analiza pokazuje da najveći dio ukupnih prihoda i dobiti i dalje ostvaruju telekomunikacioni operatori, dok se najbrži rast zaposlenosti bilježi u oblastima računarskog programiranja, razvoja softvera i digitalnih usluga. Upravo ove kompanije predstavljaju ključni pokretač inovacija, razvoja domaćih proizvoda i izvoza.
Prema analizi, ICT sektor u Crnoj Gori danas se razvija kroz dva međusobno povezana segmenta.
S jedne strane nalaze se telekomunikacione kompanije koje dominantno doprinose ukupnim prihodima i dobiti, zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi i stabilnim poslovnim modelima. S druge strane, rastući broj IT kompanija iz oblasti razvoja softvera, cloud tehnologija, sajber bezbjednosti i digitalnih usluga predstavlja pokretača inovacija, zapošljavanja i izvoznog potencijala zemlje.
Analiza ukazuje da će nastavak ulaganja u inovacije, digitalnu transformaciju, razvoj domaćih softverskih proizvoda i obrazovanje stručnog kadra biti ključni faktori daljeg razvoja ICT sektora.
Poseban značaj ima i Strategija pametne specijalizacije 2026–2031, koja ICT i digitalne inovacije prepoznaje kao jednu od prioritetnih oblasti razvoja Crne Gore. Gotovo 40% planiranih ulaganja iz Strategije usmjereno je upravo na ICT kroz različite izvore finansiranja, uključujući državne institucije, evropske fondove, Fond za inovacije i međunarodne programe podrške.
Sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević smatra da razvoj vještačke inteligencije neće zamijeniti mlade programere, ali će značajno promijeniti kompetencije koje tržište rada očekuje.
Kako navodi, rutinski poslovi postepeno se automatizuju, dok raste potreba za stručnjacima koji razumiju AI alate, arhitekturu sistema, upravljanje podacima i sajber bezbjednost. Zbog toga su kontinuirano usavršavanje, mikrokvalifikacije, stručne akademije i snažnije povezivanje obrazovanja sa privredom važniji nego ikada.
Prema OECD metodologiji, ICT sektor danas učestvuje sa oko 10% u BDP-u Crne Gore, dok zapošljava oko 3,3% ukupne radne snage, što potvrđuje njegovu izuzetno visoku produktivnost u odnosu na prosjek crnogorske privrede.
Analiza zaključuje da Crna Gora raspolaže kvalitetnom telekomunikacionom infrastrukturom, rastućim brojem IT kompanija i značajnim izvoznim potencijalom. Ključni izazovi u narednom periodu biće razvoj većeg broja domaćih softverskih proizvoda, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, jačanje izvozne konkurentnosti i dalje povezivanje privrede sa obrazovnim sistemom.
