Edukativne igre kao misija: Priča o kompaniji Codelab
U svijetu gdje se zabava često svodi na prelistavanje sadržaja i brze klikove, postoji jedna kompanija u Crnoj Gori koja spaja zabavu i znanje u savršen balans. U pitanju je kompanija Codelab, koja se pored razvoja desktop, mobilnih i web/cloud aplikacija, naučnog softvera, serverless cloud rješenja i hardverskih uređaja bavi i razvojem zabavnih edukativnih video igara.
Priča počinje 80-tih godina, u Beranama. Zamislite dječaka zaljubljenog u igre i programiranje kako kodove svoje prve igre piše u BASIC-u, na nekoliko listova papira(!) dok nestrpljivo čeka da mu stigne računar iz Njemačke (u to vrijeme računar je bio rijetkost). Ovaj dječak je sadašnji vlasnik kompanije Codelab, Aleksandar Dlabač. Iako je svoj profesionalni put nastavio kroz svijet nuklearne fizike i izradu izuzetno sofisticiranog softvera ANGLE, koji se i danas koristi širom svijeta, ljubav prema igrama nikada nije nestala.
Svoje prve korake u programiranju Aleksandar je napravio u gimnaziji gdje je naučio osnove programskih jezika BASIC, FORTRAN i Pascal. Sada može izgledati nevjerovatno, ali je beranska gimnazija “Panto Mališić” prije više od 30 godina imala računarsku učionicu sa 16 umreženih PC računara.
Rad na razvoju ANGLE-a, softvera za proračun efikasnosti poluprovodničkih i scintilacionih detektora gama zračenja, uslijedio je kasnije, dok je bio student Elektrotehničkog fakulteta. Ovaj softver, razvijen u saradnji sa prof. Slobodanom Jovanovićem sa
Prirodnomatematičkog fakulteta u Podgorici, bio je prvi komercijalni softver tog tipa u svijetu ANGLE se trenutno koristi u stotinama firmi, nuklearnih elektrana, laboratorija i univerziteta širom svijeta.
Drugi, potpuno drugačiji, Aleksandrov proizvod je Clockwork Briefcase, kooperativna elektronska društvena igra koja simulira deaktivaciju bombe u realnom vremenu. Inspirisana popularnom video-igrom Keep Talking and Nobody Explodes, koja igrače postavlja u klasičnu situaciju iz akcionih filmova: jedna osoba se nalazi ispred aktivirane bombe, dok je druga – ekspert za deaktivaciju – na vezi i ima sva uputstva, ali bombu ne može da vidi niti dodirne. Dvije osobe u ovim ulogama, oslanjajući se isključivo na komunikaciju, pokušavaju da je deaktiviraju prije nego što eksplodira.
Ideja je nastala kada je Aleksandar igrao pomenutu igru sa svojim sinom i kada mu je sinula misao da bi iskustvo bilo mnogo bolje kada bi se radilo o stvarnom, fizičkom, uređaju sa puno LED lampica, ekrana, napetom muzikom i otkucajima tajmera, pa je odlučio da je napravi.
Prototip ove bombe sakrivene u koferu izazivao je veliko interesovanje već na prvom predstavljanju 2016. godine na Reboot Develop konferenciji u Dubrovniku (Clockwork Briefcase gameplay). Od tada su učestvovali na sedam startup takmičenja u regionu na kojima su osvojili dva prva (Belgrade Venture Forum 2016 i Idea Knockout 2020) i dva druga mjesta (Idea Knockout 2016 i Playcon 2020).
Obišli su desetak zemalja Evrope, a 2022. godine bili su prvi crnogorski proizvod koji je predstavljen na CES-u u Las Vegasu, najvećem sajmu potrošačke elektronike u svijetu.
Nažalost, globalna nestašica čipova onemogućila ih je da započnu sa proizvodnjom upravo u trenutku kada su bili spremni da je pokrenu globalno. Situacija je trenutno normalizovana i u toku su planovi za nastavak projekta i izlazak na globalno tržište.
Aleksandar je započeo svoju misiju razvoja edukativnih igara na inicijativu prof. Zorana Mijanovića sa Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici. Prepoznavši izazove koje studenti imaju s tradicionalnim pristupom učenju, profesor Mijanović predložio je Aleksandru da razvije igru koja će im olakšati učenje.
Tada je Aleksandar napravio platformu za izradu online igara – P.A.G.E. engine – a njegovo lično iskustvo sa školovanjem sopstvene djece dodatno je oblikovalo smjer razvoja. Sa svojom djecom kao inspiracijom i „testnim subjektima“ kod kuće, uspio je da integriše praktično znanje iz školske svakodnevnice u razvoj inovativnih obrazovnih resursa. Danas, više od deset godina kasnije, izazovi u obrazovnom sistemu su postali još izraženiji – posebno među djecom, kojoj je sve teže zadržati pažnju na duže staze. Stoga je potreba za gejmifikovanim edukativnim sadržajima sada mnogo veća, i to je trenutno jedan od glavnih fokusa u Codelabu.
U Codelabu, svaki edukativni sadržaj nastaje kroz pažljivo osmišljen proces koji počinje storytellingom. Kreće se pisanjem detaljnog scenarija – od dijaloga i zadataka, do izgleda scena i interakcija, bez obzira da li se radi o video-igrama, ili nekoj drugoj vrsti edukativnih interaktivnih multimedijalnih sadržaja. Ovo je ujedno i najzahtjevniji i najnaporniji dio rada na jednoj igri – kreiranje tzv. Game Design Documenta.
Nakon prve verzije scenarija, slijedi rad na ilustracijama i animacijama, snimanje glasovne glume i, konačno, kodiranje u P.A.G.E. enginu. Igra se, zatim, testira interno i eksterno, sve dok ne prođe filter najstrožih sudija – korisnika. Do danas je na P.A.G.E. platformi razvijeno više od 500 interaktivnih edukativnih sadržaja: zadaci i problemi za osnovce iz različitih oblasti, aktivnosti za predškolce, šahovske igre, elektronske lektire i point-and-click puzzle avanture.
Ono na šta su posebno ponosni su tri e-lektire (Crvenkapa, Doživljaji mačka Toše i Pinokio) i trilogija igara na temu bezbjednosti na internetu, koji se, uz brojne druge sadržaje koje su razvijali, mogu naći na sajtu izdavača, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.
Ove multimedijalne lektire su prelijepo ilustrovali najpoznatiji ilustratori iz okruženja, likovi u njima su animirani i „govore“ glasovima naših poznatih dječjih glumaca.
E-lektira Crvenkapa, koju je ilustrovao legendarni Dobrosav Bob Živković (dobro poznat svima koji su čitali Politikin Zabavnik 😊), ubrzo je po objavljivanju dobila nagradu za unaprjeđenje elektronskog izdavaštva na Međunarodnom sajmu knjiga i obrazovanja u Podgorici.
Tu je i pomenuti serijal video-igara na temu bezbjednosti na internetu. U tri epizode pokrivene su veoma važne teme sa kojima se mladi, ali i svi ostali, svakodnevno srijeću: bezbjednost lozinki, prevare na internetu i nasilje na internetu.
Sve tri igre majstorski je ilustrovao i animirao Dragan Bošković iz Podgorice, tako da izgledaju kao prelijepi, ručno crtani filmovi. Naravno, kao šlag na torti, tu je ponovo i maestralna glasovna gluma naših poznatih glumaca.
Prva igra „Crvenkapa: Slučaj ukradene lozinke“ je na najvećoj konferenciji game developera u Evropi: Reboot Develop Blue 2024, uvrštena među tri najbolje igre u kategoriji Visual Excellence.
Codelab vjeruje da će otvaranje GameDev huba biti važan korak za dalji razvoj industrije video igara u Crnoj Gori. Ne samo kao prostor, već kao zajednica – mjesto gdje se uči, eksperimentiše, okuplja, griješi i napreduje. Kroz radionice, game jamove, obuke i povezivanje ljudi, ovakav centar može učiniti razvoj igara dostupnijim za sve koji žele da se time bave.
Osnovna uloga GameDev huba biće u tome da pruža priliku zainteresovanima da se brzo upoznaju sa svim što je potrebno za rad na video-igrama i omogućava pristup odgovarajućoj opremi. Naravno, uz to će doći baza znanja i eksperata koji će hub oformiti, i koja će vremenom rasti. Takođe, često je od toga šta treba raditi još važnije naučiti šta ne treba raditi, a to se „najjeftinije“ nauči iz savjeta onih koji su te greške već napravili.
Poruka koju Codelab šalje svim mladima koji se pronalaze u svijetu razvoja igara je da budu istrajni i da ne dozvole da ih početne prepreke i neuspjesi zaustave. Veoma rijetko se desi da prva igra bude uspješna, ali svaka igra koja se napravi biće važna stepenica ka sljedećoj, boljoj.
Uvijek je poželjno prvo napraviti prototip, na koji se neće potrošiti više od nekoliko dana. Ako igra ne bude igriva nakon tih nekoliko dana, veoma je vjerovatno da je nikakva uljepšavanja i poboljšanja neće napraviti dobrom i da je vrijeme da se pređe na sljedeći prototip.
Podsjećamo, Crna Gora će uskoro dobiti prvi centar za razvoj igara – GameDev hub, zahvaljujući projektu CBC GAIN koji sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021 – 2027, a koji u Crnoj Gori sprovodi nevladina organizacija ICT Cortex.
