Inovacije u edukaciji: Kako Zuno Games koristi gejmifikaciju za učenje i razvoj

U vremenu kada je teško zadržati pažnju, a tradicionalne metode učenja sve teže dopiru do mladih, jedan crnogorski tim odlučio je da krene potpuno drugačijim putem. ZUNO Games nije samo još jedan startap – to je vizija u kojoj edukacija i zabava ne samo da mogu da idu ruku pod ruku, već se zajedno pretvaraju u moćno sredstvo za učenje koje motiviše, angažuje i ostaje dugo u sjećanju.

Igra kao učionica

Priča o ZUNO Games počinje tamo gdje se ukrštaju djetinjstvo ispunjeno video igrama i stvarnost obrazovnog sistema koji često ne prati ritam savremenog učenika. Zato je ZUNO Games nastao jednostavne, ali snažne ideje – da učenje može da bude jednako uzbudljivo kao igranje omiljene video igre. Svjesni činjenice da su predavanja i lekcije često dosadne, termini za učenje fiksni te da se informacije konzumiraju pasivno, članovi ZUNO tima – i sami strastveni gejmeri – zapitali su se zašto programi edukacije i obrazovni sistem ne koriste ono što igre čini toliko primamljivim: povratnu informaciju u realnom vremenu, osjećaj postignuća i mogućnost da odmah probaš ponovo kada pogriješiš.

Rezultat te dileme bio je razvoj softverskog rješenja koje koristi vještačku inteligenciju kako bi omogućilo brzo i personalizovano kreiranje edukativnih igara  – bez potrebe da se svaki put igra kreira od nule.  U osnovi, ZUNO je nastao iz lične potrebe, ali i želje da sistemski promijene način na koji učimo – iz pasivne konzumacije u aktivno, zabavno i motivišuće iskustvo koje ostaje sa tobom mnogo duže od klasične lekcije.

Dva posebna projekta za dvije različite ciljne grupe

Do sada su realizovali više od 15 projekata koji kombinuju igru i znanje, ali dva posebno oslikavaju njihov pristup.

Prvi je „Moja ekonomija“, mobilna aplikacija kreirana u saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Podgorici. Namijenjena studentima prve godine, aplikacija koristi kvizove, mini igre i izazove kako bi im pomogla da lakše usvoje teorijsko gradivo iz 7 predmeta, na zanimljiv i kreativan način.

Igru je do sada koristilo preko 500 studenata, a aplikacija je pokazala konkretne rezultate – većina korisnika je istakla da im je pomogla da polože ispite, a preko 90% njih poželjelo je još sadržaja.

Drugi projekat realizovan je sa Elektroprivredom Crne Gore, gdje je izazov bio približiti kompleksne i često nerazumljive informacije sa računa za struju široj javnosti. Tako je ZUNO osmislio edukativnu igru koja kroz zanimljive scenarije i mini zadatke objašnjava pojmove poput tarifnih stavki, potrošnje i obračuna – jednostavno, interaktivno i, što je najvažnije, razumljivo.

Ovaj projekat je sjajan primjer kako i “suve” teme mogu postati pristupačne i čak zabavne – ako ih predstaviš na pravi način. Ova dva projekta su ih dodatno uvjerila da gejmifikacija ima ogromnu snagu – bez obzira da li se obraćaš studentu, zaposlenom ili široj javnosti. Bitno je samo da znaš kome pričaš – i da to radiš kroz igru.

Korisničko iskustvo koje podstiče korisnika da mu se ponovo vrati

ZUNO rješenja su najčešće mobile-first, prilagođeno generacijama koje sve rade „u hodu“, pa zato svaku igru i aplikaciju dizajniraju za mobilne uređaje. Koristi se sistem bodova, bedževa i leaderboard-a (PBL) koji stimuliše i kratkoročne i dugoročne ciljeve, uz intuitivni dizajn koji korisnike podstiče da se stalno vraćaju aplikaciji.

Dobra edukativna igra, kažu iz ZUNO tima, mora da zadovolji tri kriterijuma:

  • Relevantan i stručan sadržaj (to znači da je razvijen uz podršku stručnjaka, relevantan za ciljnu grupu i pažljivo recenziran).
  • Dopadljiv dizajn i jasno podsticanje korisnika na akciju (boje, ilustracije i animacije nisu samo estetski detalji, već elementi koji zadržavaju pažnju i čine iskustvo prijatnijim).
  • Igra mora da podstakne akciju – dobra edukativna igra ne ostavlja korisnika da pasivno posmatra već od njega traži da se uključi, razmisli, odluči i naravno – nauči.

Izazovi i podrška – dvije strane iste medalje

Jedan od najvećih izazova za sve koji stvaraju nove proizvode definitivno je finansiranje – posebno kada je u pitanju razvoj softvera koji kombinuje više složenih tehnologija poput vještačke inteligencije, analitika, sistema za upravljanje sadržajem. Softveri ne nastaju “preko noći” – zahtijevaju ozbiljan razvoj, testiranje i stalna unapređenja, a to su stvari koje traže vrijeme i resurse.

Paralelno s tim, i širi startap ekosistem u Crnoj Gori je u razvoju. Vidi se napredak – uz podršku Fonda za inovacije Crne Gore, Naučno-tehnološkog parka i Inovaciono Preduzetničkog Centra – Technopolis, stvari se kreću u dobrom pravcu. Startapi danas imaju više prilika nego ranije, iako se još uvijek često nalaze u situaciji da paralelno razvijaju proizvod, testiraju tržište i traže investitore van područja Zapadnog Balkana.

ZUNO je već prepoznat kao startap sa velikim potencijalom i pozitivnim društvenim uticajem. Fond za inovacije ih je podržao kroz kolaborativni grant, osvojili su treće mjesto na regionalnom takmičenju NLB „Okvir pomoći“ (među 270 timova iz šest zemalja), a trenutno su dio prestižnog EBRD Star Venture programa. Kraj 2024. obilježio je i njihov nastup na Business Angel Summitu u Sarajevu, kao jedan od devet najperspektivnijih startapova u regionu.

GameDev Hub – nova stanica za razvoj kreativne industrije

ZUNO je među prvim timovima koji su prepoznali značaj otvaranja GameDevHub-a u Crnoj Gori. Ovakav prostor, kako ističu, može da bude okosnica razvoja lokalne scene – mjesto gdje će se učenici, studenti, developeri, dizajneri i edukatori povezivati, razvijati projekte i širiti svijest o potencijalu game development industrije u regionu.

Poruka budućim developerima

Savjet ZUNO tima za sve koji žele da zakorače u svijet gejmifikacije i razvoja igara je jednostavan: samo počnite. Ne čekajte idealne uslove – počnite od prototipa, mini igre, objavite prvu verziju i učite iz reakcija publike. Jer prava magija počinje tek kada vaša ideja izađe iz glave i postane nešto što drugi mogu da igraju.

Podsjećamo, Crna Gora će uskoro dobiti prvi centar za razvoj igara GameDevHub zahvaljujući projektu CBC GAIN koji sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021 – 2027, a koji u Crnoj Gori sprovodi nevladina organizacija ICT Cortex.