U toku treće izdanje vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori – IT SPOT 2025
Treće izdanje vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori – IT SPOT 2025, svečano je otvoreno danas u Podgorici. Nevladina organizacija ICT Cortex domaćin je ovog događaja koji je postao nezaobilazno mjesto susreta tehnološke i poslovne zajednice zemlje i regiona. Nakon uspješnog prethodnog izdanja, program koji se održava danas i sjutra, 31. oktobra, u Muzičkom centru Crne Gore donosi spoj inspirativnih predavanja, interaktivnih radionica i prilika za povezivanje koje učesnicima garantuju iskustvo vrijedno pamćenja.
IT SPOT 2025 je otvorio predsjednik Upravnog odbora klastera ICT Cortex, Branimir Bukilić koji je ukazao na značaj ove prestižne konferencije.
“Ovo je mjesto gdje možemo razmijeniti iskustva, gdje pričamo o tehnologiji i oblikovanju našeg digitalnog prostora Crne Gore i regiona. Vjerujem da bi IT SPOT trebao da bude mjesto gdje će se pokrenuti nove zajednice, nove ideje. Srce mi je puno što vidim da u našoj maloj zemlji vlada ovoliko interesovanje za ove teme, jer IT sektor je jedan od vodećih ekonomskih sektora u Crnoj Gori. Predano radimo na tome da se uvijek unapređujemo. Želimo da stvorimo bolje uslove za IT kompanije kako bi postigli ciljeve koji će omogućiti digitalnu i AI transformaciju za sve nas,” poručio je Bukilić.
Ovogodišnje izdanje IT SPOT konferencije realizuje uz podršku Privredne komore Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Centralne banke Crne Gore i Fonda za inovacije.
Zadovoljstvo što i ove godine Privredna komora Crne Gore (PKCG) učestvuje kao partner u organizaciji IT SPOT-a, izrazila je predsjednica PKCG, Nina Drakić. Posebno se osvrnula na značaj razgovora o vještačkoj inteligenciji
“Ovogodišnji fokus konferencije na vještačkoj inteligenciji dolazi u trenutku kada svijet ubrzano mijenja način poslovanja, komunikacije i donošenja odluka. AI više nije tema budućnosti već stvarnost sadašnjosti. Danas ona utiče na gotovo sve sektore privrede, od energetike i turizma do finansija i obrazovanja. Privredna komora Crne Gore prepoznaje da upravo u toj promjeni leži prilika za našu ekonomiju. Kroz projekte kao što su eKomora I MontEDIH, stvaramo okruženje u kojem digitalna rješenja postaju dostupna i primjenjiva, a saradnja između IT sektora i drugih grana privrede dobija novi kvalitet. Crna Gora ima znanje, energiju i potencijal da iskoristi ovaj trenutak,” navela je Drakić.
Napomenula je da će Privredna komora i dalje biti most između znanja i biznisa, između vizije i realizacije.
“Vjerujemo da uspjeh u digitalnom dobu ne zavisi od veličine ekonomije, već od spremnosti na saradnju, otvorenost i zajedničko djelovanje. I upravo zato, poruka koju šaljemo sa ovog skupa podsjeća na ono što nas sve povezuje Snaga je u svima nama,” poručila je predsjednica PKCG.
Mnogobrojne goste IT SPOT konferencije pozdravila je i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.
“IT SPOT 2025. simbolizuje fundamentalni progres u tome kako doživljavamo i oblikujemo naše društvo i ekonomiju. Fokusirajući se na teme kao što su vještačka inteligencija, fintech rješenja i sajber sigurnost ova konferencija je prilika za povezivanje sa globalnim trendovima i inovacijam. Pozivam sve učesnike da nastave da grade digitalizovanu Crnu Goru, zemlju koja će koristiti nove tehnologije u korist svojih građana, te tako jačati ekonomiju i njegovati svoje kulturno nasljeđe,” istakla je Vujović.
Ukazala je na značajan efekat digitalne transformacije na ekonomiju u Crnoj Gori.
“Prema trenutnim podacima crnogorski digitalni sektor raste za osam posto na godišnjem nivou i sa oko pet posto doprinosi BDP-u. Zahvaljujući intenzivnom razvoju 5G infrastrukture, digitalizaciji javnih servisa i podršci za inovativne preduzetničke ideje stvara se više od 1.200 novih poslova svake godine pozicionirajući Crnu Goru kao važnog regionalnog igrača po pitanju digitalne tehnologije,” istakla je ministarka.
Nakon uvodnih obraćanja zanimljivu prezentaciju na temu uticaja vještačke inteligencije na sajber sigurnost održala je Vlada Sebastiao, inženjer rješenja u kompaniji Cloudflare.
“Od 2022. godine dolazi do velikog uticaja AI i stvari, kao što je ChatGPT, koje omogućavaju običnim korisnicima da koriste vještačku inteligenciju. Došlo je do demokratizacije AI, te je vještačka inteligencija postala važan dio naših svakodnevnih života. Sada smo zabrinuti zbog automatizacije određenih procesa i davanja autoriteta vještačkoj inteligenciji da samostalno sprovodi akcije. Koristimo veoma moćne alate koji zahtijevaju jednako inteligentan sistem sigurnosti,” istakla je Sebastiao koja je predstavila alate koje Cloudflare nudi za sajber sigurnost.
U sklopu panela Odgovorni AI i regulative dr Irina Mirkina, glavna naučnica za vještačku inteligenciju u Fugru i bivša načelnica za vještačku inteligenciju u UNICEF-u istakla da se u posljednjih godinu dana javlja sve više primjera integracije AI u sve biznis procese i u različite tokove života.
“Ti primjeri su nekada sjajni i ljudi ih vole, ali ih prate i sigurnosni rizici, izloženost, curenje podataka, dezinformacije, pristranost, što su stvari koje bi bilo idealno da izbjegnemo. Što više vidimo da se AI usvaja to su sve veći izazovi. Ono što se mijenja jeste da i javnost i biznisi mijenjaju način na koji razmišljaju o AI. Sada imamo mnogo više svijesti o tome šta AI zaista znači. Potrebno je da dokažemo biznisima da AI zaista daje doprinos poslovanju, klijentima i mušterijama,” ispričala je Mirkina.
Dr Balázs Hohmann docent sa Univerziteta u Pečuju napomenuo da su potrebne nove pravne regulative za razvoj AI.
“Ako vještačka inteligencija dolazi u kontakt sa građanima EU, sajtovima i tržištima sa podacima AI se mora urediti zakonom. Na prvom mjestu je Akt o vještačkoj inteligenciji. Za programere je težak zadatak da se prilagode svim obavezama. Mislim da ako želite da ispunite ove obaveze morate da pratite evropsku, ali i nacionalnu AI legislativu, što je jako teško. U sektoru vještačke inteligencije želimo da razmišljamo o budućnosti, ali je to jako izazovno uz ovako staromodne regulative,” naveo je Hohmann.
Aleksandar Anđić, načelnik Direkcije za upravljanje projektima i standardizaciju u Ministarstvu javne uprave istakao je da regulativa vještačke inteligencije u Crnoj Gori mora da se prilagodi Aktu o vještačkoj inteligenciji, očekivanju javnosti i povjerenju u proces.
“Vlada mora pažljivo da implementira ove AI alate u privatni sektor u korist svih građana i industrije u našoj zemlji. Vlada mora da odgovori sistematično i strateški kako bismo izgradili prvu nacionalnu AI strategiju u Crnoj Gori. Formirali smo radnu grupu pojedinaca iz različitih sektora – državnih institucija, privatnog i državnog sektora, kao i akademske zajednice. Trudili smo se da nađemo ljude koji će dati doprinos ovom procesu kako bismo imali dobru bazu za prvu nacionalnu strategiju,” ispričao je Anđić.
Aleksandar Plamenac saradnik u nastavi i doktorand na Prirodno-matematičkom fakultetu UCG istakao je da je krajnje vrijeme da se napravi zakonska regulative AI, zato što je vještačka inteligencija postala sastavni dio svakodnevnih života ljudi.
“Odgovoran AI je zajednička tema za univerzitete, akademsku zajednicu, vladu i industriju. Mislim da jedino zajedno možemo dovesti do inovacija u pravom smjeru. Univerzitet je nekada bio zatvorena zajednica, ali vidim da se otvara i da postoji mnogo ljudi koji žele da preuzmu akciju. Univerziteti mogu ponuditi smjernice kako pristupiti AI, to je prostor gdje vidim da univerzitetska zajednica može sarađivati sa industrijom,” saopštio je Plamenac.
