Uspjeh GovTech modela zavisi od partnerstva javnog i privatnog sektora i spremnosti na promjene

Država kroz GovTech model može postati pokretač domaćih inovacija i digitalne transformacije javne uprave, stvarajući efikasnije usluge za građane i nove prilike za privredu, ali uspjeh takvog pristupa zavisi od partnerstva javnog i privatnog sektora, spremnosti na promjene, transparentnosti i dugoročne održivosti rješenja.

To je ocijenjeno na panelu „Država kao prvi kupac: Kako GovTech mijenja odnos između javne uprave i domaćih inovatora“, održanom u okviru četvrtog IT SPOT-a, u organizaciji ICT Cortexa.

Direktorica Fonda za inovacije Katarina Lalović objasnila je da GovTech počiva na drugačijoj logici saradnje javne uprave i privrede, u kojoj institucije definišu probleme sa kojima se suočavaju, dok kompanije predlažu inovativna rješenja.

Prema njenim riječima, javne ustanove najbolje poznaju izazove u svakodnevnom radu, ali često nemaju tehnološke, kadrovske ili druge resurse da ih samostalno prevaziđu.

Naglasila je da GovTech nije zamišljen kao zamjena za sistem javnih nabavki, već kao instrument koji omogućava ciljano rješavanje jasno definisanih problema, uz mjerljive rezultate i konkurentnu evaluaciju.

Ona je saopštila da je tokom prvog ciklusa prijavljen 91 izazov javnog sektora, od kojih je nakon stručne evaluacije 76 objavljeno na sajtu Fonda kao pogodno za rješavanje kroz program.

Ocijenila je da takav odziv pokazuje spremnost javnih institucija da sarađuju sa domaćim kompanijama, ali i raznovrsnost problema koji se mogu rješavati inovacijama.

Kao jednu od najvažnijih karakteristika programa izdvojila je model intelektualne svojine, prema kojem kompanije zadržavaju prava nad razvijenim rješenjima, čime dobijaju mogućnost da ih dodatno unapređuju i ponude drugim institucijama, privredi ili međunarodnom tržištu.

Kao jednu od najvažnijih karakteristika programa izdvojila je model intelektualne svojine, prema kojem kompanije zadržavaju prava nad razvijenim rješenjima, čime dobijaju mogućnost da ih dodatno unapređuju i ponude drugim institucijama, privredi ili međunarodnom tržištu.

Istovremeno, javnom sektoru je obezbijeđeno trajno korišćenje rješenja razvijenih za njegove potrebe, uz odgovarajuće održavanje, tehničku podršku i potrebne licence.

Govoreći o rizicima finansiranja inovacija javnim sredstvima, Lalović je ukazala da je rizik sastavni dio inovacionog procesa, ali da ga treba posmatrati u odnosu na očekivane koristi.

Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan istakla je da je razumijevanje samog pojma inovacija jedno od važnih pitanja za razvoj inovacionog ekosistema. Govoreći o institucionalnom okviru, podsjetila je da je država u toj oblasti donijela strategiju do 2031. godine i akcioni plan za 2026. i 2027. godinu, naglašavajući da su iz faze kreiranja politika prešli u fazu njihove primjene.

Posebno je istakla značaj međuresorne saradnje, koja je, kako je objasnila, neophodna da bi inovacione politike dale konkretne rezultate.

Prema njenim riječima, cilj GovTech pristupa jeste da javne ustanove lakše obavljaju posao i pružaju kvalitetnije usluge, a da građani dobijaju brže informacije i jednostavnije procedure.

Kao jedan od posebno značajnih izazova izdvojila je prevođenje obimnog evropskog zakonodavstva, koje je neophodno u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Ukazala je da tehnološka rješenja razvijena za potrebe državne administracije mogu imati znatno širu primjenu, uključujući druge jezike, institucije i buduće države članice Evropske unije. Ćalasan je poručila i da je važno domaćim inovatorima pružiti priliku da svoja rješenja najprije pokažu u Crnoj Gori, a zatim ih razvijaju za šire tržište.

„Treba da se razvijamo na konceptu da prvo dajemo šanse domaćim inovatorima“, naglasila je Ćalasan.

Ocijenila je da država na taj način može doprinijeti jačanju povjerenja između javne uprave i privrede, ali i pokazati da domaća rješenja mogu biti održiva i primjenjiva izvan Crne Gore.

Direktor kompanije Codeus Nikola Ljumović kazao je da je njegova kompanija, nakon deset godina poslovanja, upravo kroz GovTech prvi put započela projekat za institucije državne administracije.

Objasnio je da se kompanija ranije svjesno opredjeljivala za projekte na slobodnom, domaćem i međunarodnom tržištu, dijelom zbog bojazni da uslovi konkurencije u saradnji sa državnim institucijama neće uvijek biti ravnopravni.

Međutim, kako je naveo, pozitivni pomaci u crnogorskom inovacionom ekosistemu, razvoj ICT Cortexa, Fonda za inovacije i drugih organizacija podrške doprinijeli su promjeni takvog stava.

Posebno važnim ocijenio je to što GovTech omogućava javnim institucijama da definišu problem, umjesto da unaprijed propisuju njegovo tehnološko rješenje.

Takav pristup, smatra, pruža kompanijama veću slobodu da ponude inovativne ideje i međusobno se takmiče kvalitetom predloženih rješenja.

Ljumović je ukazao da u javnim institucijama postoje zaposleni koji nose značajan dio posla, prepoznaju nedostatke u postojećim procesima i spremni su da učestvuju u promjenama.

„Upravo oni mogu postati ključni partneri kompanijama tokom razvoja novih proizvoda“, smatra Ljumović.

Najavio je da kompanija očekuje intenzivnu saradnju sa dvije institucije za koje razvija proizvod, uz primjenu agilnog pristupa, kraćih razvojnih ciklusa i stalne komunikacije.

Poručio je i da bi domaćim kompanijama trebalo otvoriti mogućnost da ravnopravno učestvuju i u najvećim državnim IT projektima.

„Ozbiljna kompetencija i ozbiljna ekspertiza nalaze se u našim kompanijama“, istakao je Ljumović.

Državna sekretarka Ministarstva evropskih poslova Biljana Papović predstavila je konkretan primjer primjene GovTech programa u procesu evropskih integracija Crne Gore.

Objasnila je da se Ministarstvo suočilo sa ozbiljnim problemima u digitalizaciji rada, uključujući ranije razvijen softver za upravljanje pregovaračkim procesom koji nije bio funkcionalan. Zbog toga su, kako je navela, pojedini poslovi morali da se obavljaju ručno, uz korišćenje papira, telefona i elektronske pošte.

Ona je kazala da je Ministarstvo prethodno pokušalo da taj posao riješi tradicionalnim sistemom javnih nabavki, ali da je kroz dva neuspješna tendera izgubljena godina.

„Mi nismo imali nijednu stranicu prevoda, odnosno evropskog zakonodavstva, kompletiranu na crnogorskom jeziku“, navela je Papović, ukazujući na ozbiljnost izazova. Rješenje je potom potraženo kroz GovTech program i primjenu vještačke inteligencije. Prema njenim riječima, razvijeno je testno rješenje koje je prošlo evaluaciju i pokazalo potencijal veći od početno očekivanog.

„Riječ je o razvoju jezičkog modela namijenjenog pravnim prevodima na crnogorski jezik, koji mora da odgovori zahtjevima preciznosti terminologije i pravne primjene“, pojasnila je Papović. Ona je naglasila da primjena vještačke inteligencije ne isključuje ljudski rad i kontrolu, već da su predviđene četiri faze provjere prevoda.

Kako je objasnila, platforma treba da omogući uključivanje oko 200 službenika iz različitih oblasti, koji će učestvovati u stručnoj kontroli i redakturi prevedenog zakonodavstva. Papović je ocijenila da takvo rješenje može imati vrijednost i za Evropsku komisiju i druge države kandidate, koje se suočavaju sa sličnim obavezama. Posebno je naglasila da je za uspjeh projekta neophodna svakodnevna komunikacija između Ministarstva, kompanije i Fonda za inovacije.

„Niti može ta kompanija da nama čita misli i da zna očekivanja koja mi dobro ne preciziramo, niti mi možemo očekivati da ona bez jasnih smjernica zna šta nam je potrebno“, istakla je Papović. Dodala je da je Ministarstvo delegiralo službenike za saradnju sa kompanijom i uspostavilo redovno planiranje aktivnosti, što je, kako smatra, omogućilo da se posao odvija brže od predviđenih rokova.

Moderator panela, direktor kompanije Data Design Branimir Bukilić, ocijenio je da GovTech predstavlja promjenu dosadašnje prakse u kojoj se digitalna transformacija javne uprave uglavnom povezivala sa strategijama, tenderima, budžetima i nabavkom gotovih tehnoloških rješenja. Ukazao je da razvijeni inovacioni ekosistemi koriste modele u kojima država postaje jedan od prvih kupaca inovativnih proizvoda, čime istovremeno unapređuje javne usluge i podstiče razvoj domaće privrede.

Sumirajući diskusiju, Bukilić je poručio da država može imati mnogo aktivniju ulogu u razvoju inovacija.

Prema njegovoj ocjeni, ulaganje kroz GovTech može stvoriti dvostruku vrijednost: za javnu instituciju koja dobija rješenje konkretnog problema i za kompaniju koja razvija proizvod sa potencijalom za dalji tržišni rast.

Izrazio je očekivanje da bi se slični modeli saradnje javnog i privatnog sektora mogli primjenjivati i u drugim oblastima.