7 Key takeaways: Studijska posjeta Srbiji
Menu
Svjesni da uspješni poslovni rezultati proizilaze iz umrežavanja i kontinuiranog učenja, organizovali smo prvu studijsku posjetu regionu – Srbiji, od 12. do 16. septembra. Pored predstavnika izvršne kancelarije klastera, našu delegaciju činile su i kompanije članice: Alicorn, Amplitudo, Bild Studio, AI Solution, Codeus, Oykos Development Hub, Čikom i Simes inženjering.
Studijske posjete su idealna prilika za razmjenu znanja i iskustva, a agenda koja je bila veoma intenzivna uključivala je posjetu velikom broju IT kompanija i inovativnih organizacija i privrednih subjekata u Beogradu i Novom Sadu i to: BioSense Institute, Vega IT, Zesium, Inkubator, Nordeus, Levi9, Schneider Electric, Fond za inovacionu djelatnost Beograd, Nova Iskra, Naučno-tehnološki parkovi Novi Sad i Beograd i Savez igara Srbije.
Naši domaćini, kojima dugujemo posebnu zahvalnost i bez kojih ova studijska ne bi bila toliko uspješna, bili su Nebojša Bjelotomić iz „Digitalne Srbije“ i Milan Šolaja iz Vojvođansog klastera.
U narednim redovima pročitajte glavne zaključke koje smo izveli iz ove studijske posjete od toga koliki je uticaj profesora u IT industriji, preko različitih sadržaja koji se koriste za stimulaciju zaposlenih, do važnosti sinergije privrede i nauke.
Tokom cijele studijske posjete mogli smo da uvidimo značaj i doprinos univerzitetskih profesora za razvoj ICT scene u Srbiji.
Inicijativa “Digitalna Srbija” sprovodi projekte kojima je fokus na razvoju hibridnih modela rada, te tijesne saradnje akademskog sektore i privrede, kako ne bi izgubili asistente u nastavi koji mogu postati profesori. Potreba za rješavanjem ovog problema uočena je usljed niskih plata na univerzitetima, gdje kompanije pokušavaju da omoguće da profesori pola radnog vremena rade u privredi, čime razvijaju iskustva i imaju prihode za dostojanstven život.
U Poslovnom inkubatoru Novi Sad naglasili su značaj podučavanja s puno asocijacija i konkretnim primjerima iz života, pa su tako njihovi mentori uglavnom profesori koji se trude se da probude interesovanje i prenesu znanje mladim generacijama. Zanimljivo je to da su inicijatori kreiranja ove ustanove zapravo tri profesora.
S obzirom da živimo u vremenu “internet generacija”, treba raditi sa profesorima koji će na lijep i efektan način prenositi znanje i držati pažnju novim generacijama.
I Schneider Electric je prepoznao potrebu za ulaganjem u edukaciju mladih: shvatili su da su im za razvoj potrebni ljudi, te su kreirali fondaciju kroz koju finansiraju obrazovanje mladih talenata. Nakon što su dodali modul za online nastavu, doživjeli su nagli rast prijava talenata koji dolaze u firmu. Interesantno je da stipendija ne obavezuje studente da rade za njih, pružena im je bezuslovna podrška i sloboda odabira.
Nailazimo na još jednu zanimljivu činjenicu, a to je da u kompaniji HTEC Group: najstariji inžinjeri nisu billable, već prate i mentorišu ostale. Na pozicijama su: TEO, PIO, PMO…
Mladi su fenomenalan resurs, a IT sektor nudi visoke plate te će im tako dodatno biti prijemčiv i profesore kao mentore – zaista pun pogodak.
Zadovoljstvo zaposlenih je veoma važno ako želite da ih zadržite u firmi, ali to se ne mjeri uvijek samo kroz povećanje plate. Postoje i mnogi drugi faktori koji doprinose tome.
Na primjer, kompanija „Levi 9“ posebnu pažnju posvećuje raznim sadržajima za zaposlene kroz sportske i društvene aktivnosti, dok se u kompaniji Schneider Electric benefiti odnose na:
Jačanje ravnoteže između posla i privatnog života, transparentnost, sjajne beneficije i češće izražavanje zahvalnosti pomaže da se podigne moral zaposlenih.
Na pitanje kako zadržavaju ljude, u kompaniji Vega IT odgovaraju:
U poznatoj Gaming kompaniji Nordeus, briga za zaposlene pokazuje se kroz brojne sadržaje koji zaposleni mogu koristiti za opuštanje kada odluče da odmore od rada, tako što u svojoj firmi imaju prostorije za rekreaciju, gaming konzole, stoni tenis, stoni fudbal, pa čak i arkadnu mašinu. Tu je restoran, kafeterije, klub za djecu te još brojni sadržaji za zaposlene.
Zaključak je da razvoj i stimulans radnika košta, ali daje rezultate.
… naročito onoj koja je fokusirana na IT inovacije.
Saradnja sa startap zajednicom omogućava kompanijama da prate trendove i da su u konstantnom dodiru sa novim idejama, načinima razmišljanja i pristupima što kasnije omogućava kompanijama da bolje iskoriste sopstvene resurse i tehnologiju.
U Poslovnom inkubatoru u Novom Sadu dobili smo potvrdu neophodnosti povezivanja akademske i biznis zajednice kako bi se što više ideja skaliralo i spremilo za tržište.
Poslovni inkubator sem prostorija po posebno povoljnim uslovima, pruža i mentorsku podršku, mjesečne konsultacije i sastanke. Česta greška je da startap čini tim iz iste struke, pa se desi da primjera radi, znaju tehnologiju, ali ne i biznis.
Veoma povoljna stvar je to što je Fond za investicionu delatnost prepoznao značaj ove teme, te imaju programe za podsticaj inovacija i pružaju finansijsku podršku inovativnim startapovima.
Ne mora svaka podrška biti finansijaska ili mentorska. “Nova iskra” pruža open space prostor gdje se digitalni nomadi i startap entuzijasti druže, rade, te razmjenjuju iskustva i ideje. Vjerovanja su da je prostor bez zajednice beskoristan, te je snaga zajednice ovdje ključni benefit.
ICT HUB takođe pruža prostor i zajednicu gdje se startap entuzijasti i digitalni nomadi okupljaju, upoznaju, te im se pružaju konsultacije, edukacije i podrška.
Key takeaway: Kroz podršku startap ekosistemu podstiče se otvaranje novih radnih mijesta, razvoja talenata i, generalno, promovisanjem preduzetničkih nastojanja stimuliše se rast u ekonomiji IT sektora, kao i cjelokupne ekonomije.
Bonus key takeaway: Uočili smo da Crna Gora nema mapu freelancera.
Ovdje se vraćamo na primarnu funkciju tehnologije: poboljšanje kvaliteta života ljudi.
„BioSense institut“ radi na unaprijedjenju poljoprivrede i životne sredine kroz unaprijeđenje procesa inovativnim tehničkim rješenjima.
Naime, softverski alati koji oni razvijaju vrše predikcije, čuvaju biodiverzitet, optimizuju prinose i poslovne procese u poljoprivredi. Prije nekoliko godina su na osnovu ulaznih podataka u Americi, detekcijom koja sorta sjemena najbolje uspjeva na kojoj mikro-lokaciji, razvili softver koji najoptimalnije vrši distribuciju sjemena. Takođe su razvili softver koji na osnovu detalja peteljke detektuje da li će se paradajz pokvariti u narednih 5 dana, čime bi izazvao brže kvarenje ostalih, od čega prehrambena industrija ima značajan benefit. Vršili su i analitike povezanosti kretanja ljudi sa upotrebom zemljišta na osnovu podataka lokacije mobilnih telefona.
Drugi primjer tehnologije na djelu čuli smo u kompaniji HTEC GROUP.
Svjetski poznata brodska prevozna kompanija, radila je po starom sistemu, sa sveskama i mobilnim telefonima. Ovo je bilo zahtjevno, neefikasno i podložno propustima, pa je HTEC GROUP za njih razvio softversku platformu, optimizovao rute, omogućio ulazne informacije gdje se nalaze trenutno konkurentski brodovi, i koju cijenu je optimalno da pruže, kako bi uzeli posao uz maksimalan profit.
Takođe, oni su razvili i mobilni EKG uređaj pod nazivom „Humids“. Funkcionište tako što se mobilni telefon prisloni umjesto EKG uređaja. Na osnovu parametara daje predikciju kada je potrebno posjetiti ljekara.
Key takeaway: Softveri koji riješavaji konkretan problem će uvijek biti potrebni čovječanstvu.
Svima koji su radili u nekoj IT kompaniji sigurno je poznat fenomen zapostavljanja kreativne industrije u IT razvoju.
Međutim, bez kreativnosti nema sadržaja, pa ni u IT svijetu. U proteklih nekoliko godina potreba da se nešto mijenja u načinu komunikacije između inženjera i kreativaca postala je sve uočljivija.
Na značaj kreativaca i drugih stručnjaka za razvoj IT industrije posebno su ukazali u Digitalnoj Srbiji, te Novoj Iskri. Inženjeri su tu da bi poboljšali efikasnost neke usluge ili proizvoda. Međutim, oni koji korisnike najbolje razumiju su “potpuno drugog obrazovnog profila i profesionalnog iskustva.”
Možda jedan od najboljih primjera dobrog kombinovanja kreative primjetan je u gaming industriji, u šta smo mogli da se uvjerimo prilikom posjete gaming studiju Magic DoJo.
Takođe, prepoznavši značaj kreative, kompanija Vega IT je toliko porasla da su napravili i svoju spin off dizajnersku firmu.
Bonus takeaway: Ono što nam je pored pomenutog bilo interesantno u ovoj kompaniji je da direktor Vega IT nema svoju kancelariju, već je svake druge sedmice promjeni. Na ovaj način provodi vrijeme sa svojim zaposlenima, uoči sitne stvari i razvija odnos s ljudima.
Ovaj koncept su vidjeli kod Holanđana i odlučili da ga inkorporiraju u svoj sistem.
Što se tiče uvećanja mreže korisnika, kako se to najbolje radi – znaju u kompaniji Tenderly. Naime, njihova ideja krenula je kao startap, međutim, nakon mnogo razgovora s investitorima, koji su afirmisali kvalitet ideje, ali ne i spremnost da investiraju, tim odlučuje da samostalno razvija proizvod.
Tenderly odlučuje da pruži besplatan servis čime je znatno uvećao svoju korisničku mrežu. Situacija se nakon ovoga savim preokrenula.
Poslije godinu dana i s proizvodom koji ima mrežu korisnika, situacija se okreće, investitori su bili ti koji su pokušavali da ostvare saradnju s kompanijom Tenderly. Za godinu dana dobili su 60 miliona eura od investitora. Prilikom odabira, imali su i većih novčanih ponuda, ali su odabrali partnerstvo s investitorom uz kog su procjenili da će se firma najbolje razvijati.
Tenderly je takođe jedan od pokretača inicijative “Garaža”, forum direktora IT kompanija Srbije gdje razmjenjuju znanja i iskustva.
Srbija je dobar primjer uvezanosti nauke i privrede koja daje rezultate. Premijerka Srbije je formirala svoj A tim od ljudi iz ICT HUB, još jedne organizacije koju smo posjetili ovom prilikom. Nakon što je A tim saslušao ICT privrednike, i napravio izmjene na nivou države, preko 10 puta je porastao evidentirani prihod od ICT-a u Srbiji.
Pravo iz Privredne Komore Srbije donosimo vam podatak da je Srbija ove godine imala 2 milijarde eura vrjednosti izvoza od softvera, a rade i na donošenju akcionog plana za razvoj vještačke inteligencije.
U Poslovnom inkubatoru Novi Sad takođe nam je skrenuta pažnja na potrebu da privreda i nauka budu dobro uvezane, te da kočnicu u razvoju nekada predstavlja nekompetentan kadar koji nije spreman da se prilagođava promjenama.
Zanimljivo je to da takmičenja smatraju dobrim indikatorom sposobnosti i koriste ih za uočavanje kadra.
Takođe, dobar pravni instrument u Srbiji je zakon koji mogućava da se pruži udio u firmi, ako se održi određeni ugovorom definisan uslov.
U Crnoj Gori ovo za sada nije moguće, ali ne znači da neće biti vrlo brzo.
Pozitivan uticaj kompanije na cjelokupno društvo važniji je nego ikada. Primjetan je trend usvajanja društvene odgovornosti, te obavezivanje kompanije na podršku zajednici.
Društveno odgovorni projekti uglavnom se baziraju na humanitarne akcije, ekološke projekte, podršku programima edukacije ili djelovanju na polju podrške zaposlenih u svakom smislu.
Prilikom posjete kompaniji Vega IT uočili smo da imaju veoma snažnu ulogu u pružanju podrške lokalnoj zajednici. Naročito nam je bilo zadovoljstvo čuti od njihovih zaposlenih, pohvale i afirmaciju ovakvog djelovanja njihove kompanije.
Kao najpoznatija firma u Novom Sadu, koja u zadnjih 10 godina bilježe najveći rast, osjećaju odgovornost da daju doprinos svijetu u kojem žive.
Možemo zaključiti da imamo dosta da naučimo i da se ugledamo na naše susjede u Srbiji – čeka nas mnogo rada na uvezivanju IT sektora sa akademskom zajednicom, javnom upravom i privrednom, jer samo udruženi možemo iskoristiti potencijal ali i izboriti se sa svim izazovima koji nam slijede. Međutim, moramo istaći i veliki potencijal koji se nalazi u našim članicama koje su na veoma dobrom putu da učine IT sektor Crne Gore jednim od najjačih u privredi.
