Djevojčice hakuju stereotipe: Nova generacija koja mijenja kod i pravila igre u ICT-u
Dok se stereotipi o „muškim zanimanjima“ i dalje tiho prenose kroz generacije, više od dvadeset djevojčica iz petog i šestog razreda podgoričke OŠ “Maksim Gorki” kroz prve linije koda pokazuju da tehnologija nema pol. Zajedno sa 80 djevojčica koje su u nikšićkom IPC Tehnopolisu već hakovale kulturološki kod, one danas čine rastuću zajednicu iz koje počinje stvarna promjena- koja ne dolazi naglo, već se gradi kroz kontinuitet i upornost. Kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“, koju kompanija One realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije, Centra za ženska prava, ICT Cortex-a i IPC Tehnopolis-a, fokusira se na suštinski izazov: odsustvo žena iz prostora u kojem se kreira ekonomska i društvena budućnost. Jer, upravo tamo gdje su uticaj i moć najveći, prisustvo žena i dalje je najmanje. „Tehnologija se doživljava kao prostor jednakih mogućnosti, ali realnost to polazište i dalje demantuje. Iako mnogi kažu da ICT ne poznaje pol, društveni obrasci i dalje određuju ko u taj prostor ulazi potpuno prirodno, a ko ne. Djevojčicama ne nedostaju talenat, znanje , radoznalost, baš kao ni pristup. Ono što im često nedostaje jeste okruženje koje ih neće ograničiti unaprijed definisanim očekivanjima. Ako im stalno govorimo šta je ‘za njih’, a šta nije, ne možemo očekivati da će slobodno birati puteve koji izlaze iz tih okvira. Naš cilj nije da ih učimo kako da se uklope, već kako da mijenjaju ovaj kod, odnosno- kako da hakuju stereotip”, kazala je Jelena Marković Čađenović, ekspertkinja za komunikacije kompanije One. Inicijativa povodom Međunarodnog dana djevojčica u ICT-ju, kako kažu njeni kreatori, poziv je da zajedno kao društvo preispitamo te obrasce. Upravo u takvom okruženju nastaju i prvi pomaci- oni koji se ne mjere statistikama, već samopouzdanjem. „Kada programiram, imam osjećaj da sama odlučujem šta mogu da napravim i kako će moj svijet da izgleda. Mislim da programiranje pokazuje da djevojčice mogu sve. Ovo je svakako moj izbor, i moj kod“, kazala je Anastasija Mijović, učesnica radionice, dodajući da će kroz konkurs kompanije One i partnera pokušati da pokaže kako ona vidi razbijanje stereotipa kroz svoj digitalni rad. Radionica „Programiranje u Scratchu“ realizovana je uz podršku ICT Cortex-a, sa ciljem da djevojčicama približi tehnologiju kroz interaktivan i kreativan pristup. Kako ističu iz ove organizacije, interesovanje i angažman učesnica potvrđuju da potencijal postoji, ali da ga je potrebno kontinuirano podsticati. „Radionica ‘Programiranje u Scratchu’ sa ciljem da razbijemo jedan od najprisutnijih stereotipa, a to je da programiranje nije za djevojčice. Posebno nas raduje što su djevojčice pokazale veliko interesovanje, radoznalost i, što je najvažnije, istinsko uživanje u radu. Kroz interaktivan pristup ne samo da su usvajale nova znanja, već su na vrlo prirodan način pokazale da interesovanje za tehnologiju nema nikakve veze sa polom. Upravo ovakva iskustva potvrđuju koliko je važno stvarati prilike u kojima djevojčice mogu da se oprobaju, istraže i prepoznaju sebe u IT svijetu. Kao partneri na projektu, vjerujemo da je ovo važan prvi korak ka izgradnji okruženja u kojem djevojčice ne samo da imaju pristup tehnologijama, već i osjećaj da tu i pripadaju “, kazala je Zorka Vojinović, marketing menadžerka u ICT Cortex-u. „Programiranje mi je pokazalo da mogu da stvaram, a ne samo da koristim tehnologiju. Mislim da nema razloga da djevojčice ne budu dio ovog svijeta, čak naprotiv. Pol ne nameće ni interosavanja, ni izbor profesije“, poručila je Nina Marković, druga učesnica radionice. U okviru kampanje, djevojčice su pozvane da kroz digitalne radove- video, strip, animaciju ili drugi kreativni format, pokažu kako izgleda „hakovanje“ stereotipa u njihovom svijetu. Radove je potrebno poslati kompaniji One, a radovi će biti predstavljeni 21. aprila u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, gdje će najbolje autorke dobiti priliku da svoje ideje podijele sa širom javnošću i IT zajednicom. Kontinuitet ovakvih inicijativa ključan je za dugoročnu promjenu, jer se upravo kroz ponavljanje i prisustvo grade novi obrasci- oni u kojima djevojčice ne traže dozvolu da budu dio tehnologije, već u njoj prirodno pronalaze svoje mjesto. „Jer budućnost tehnologije ne smije imati unaprijed zadate granice, a upravo su djevojčice te koje ih mogu pomjeriti“, poručuju svi partneri u projektu.
”Djevojčice hakuju stereotipe”: Ako je tehnologija za sve, zašto žene nijesu tamo gdje se odlučuje?
”Djevojčice hakuju stereotipe”: Ako je tehnologija za sve, zašto žene nijesu tamo gdje se odlučuje? Tehnologija danas oblikuje svijet i raspodjelu moći. Iako su vrata ICT industrije formalno otvorena svima, djevojčice i dalje skreću s tog puta- ne zbog nedostatka znanja ili pristupa, već zbog tiho nametnutih očekivanja o tome gdje „pripadaju“. Upravo zato kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“, koju kompanija One realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije, Centra za ženska prava, ICT Cortex-a i IPC Tehnopolis-a, fokus stavlja na suštinski izazov: odsustvo žena iz prostora u kojem se kreira ekonomska i društvena budućnost. Jer, tamo gdje su kapital i uticaj najveći, prisustvo žena i dalje je najmanje. Govoreći o tome da prepreke nijesu u tehnologiji, već u okruženju koje djevojčicama unaprijed nameće stereotip, iz kompanije One poručuju da je pitanje rodne ravnopravnosti u ICT-ju zapravo pitanje pristupa moći i odlučivanju. “Djevojčicama ne nedostaje pristup računarima ili internetu. Nedostaje im okruženje koje im neće dodjeljivati uloge prije nego što same odaberu. Ova industrija je danas epicentar ekonomske moći, a na globalnom nivou tek svaku petu lidersku poziciju u tech sektoru zauzimaju žene. Jasno je da one ostaju van krugova u kojima se donose odluke. Zato u kompaniji One vjerujemo da ova kampanja nije priča o tehnologiji, već o oslobađanju od nametnutih kulturnih narativa. Naš cilj nije da ih učimo kako da se uklope u IT sektor, već kako da ‘hakuju’ stereotipe koji im stoje na putu da ga vode,” Biljana Radusinović, izvršna direktorica Ljudskih resursa kompanije One. Designer Najopasniji stereotipi upravo su oni koje ne prepoznajemo, kazala je Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava. „Najopasniji stereotipi nijesu oni koje jasno prepoznajemo, već oni koji se nameću kao neupitni i zdravorazumski. To su često neizgovorena očekivanja okoline i ‘normalizovane’ pretpostavke o tome šta jeste ili nije prikladno za djevojčice. Zato je važno da ne govorimo samo o pristupu, već i o tome ko oblikuje naša uvjerenja i čiji se glas smatra relevantnim. Promjena nastaje onda kada i djevojčice i dječake naučimo da prepoznaju te nevidljive mehanizme i ohrabrimo ih da ih mijenjaju. Drago mi je što kroz ovaj projekat i Centar za ženska prava ima priliku da tome doprinese“, Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava. Designer Iz ICT Cortex-a poručuju da je ključno da djevojčice vide da prostor u IT industriji već postoji i da im pripada, ali i da imaju podršku da u njemu istraju i razvijaju svoje potencijale. „U ICT Cortex zajednici brojne žene već svojim znanjem, rezultatima i liderstvom pokazuju da im je mjesto u IT industriji. Naša zajednica je najbolji primjer da prostor postoji te da je više nego otvoren, a zadatak je da djevojčicama pokažemo da mu jednako pripadaju i osnažimo ih da istraju uprkos stereotipima. Jer kada razvijaju svoje vještine, one ne samo da pronalaze svoje mjesto u IT-u, već postaju one koje ga grade “ Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica ICT Cortex-a Designer „U Tehnopolisu djevojčicama nudimo konkretna znanja i iskustva kroz radionice i praktičan rad. Tako im dajemo priliku da razvijaju vještine i preispituju stereotipe koji ih često sputavaju prije nego što i pokušaju. Ovakvi programi nijesu samo edukacija, već početak promjene u kojoj djevojčice vidimo kao buduće liderke tehnološke scene“ Vanja Zorić Šundić, pomoćnica direktora u IPC Tehnopolis. Designer Izazov za djevojčice: Preuzmi narativ i pokaži kako se ruše stereotipi Promjena počinje onda kada djevojčice same progovore. Zato kompanija One poziva učenice da kroz digitalni rad- strip, kratki video, interaktivni poster ili drugi kreativni format, pokažu kako izgleda „hakovanje“ stereotipa u njihovom svijetu. Radove je potrebno poslati do sredine aprila na ovu e mail adresu. Radovi će biti predstavljeni na digitalnoj izložbi 21. aprila u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, gdje će najbolje autorke biti nagrađene, postajući istovremeno svojevrstan znak društvene promjene. “Jer budućnost tehnologije ne smije imati unaprijed zadate granice- a upravo su djevojčice te koje ih mogu pomjeriti!”, šalje poruku kompanija One sa partnerima.
ICT Cortex osnažuje kadar u IT kompanijama članicama kroz obuke iz oblasti vještačke inteligencije uz podršku Fonda za inovacije
ICT Cortex osnažuje kadar u IT kompanijama članicama kroz obuke iz oblasti vještačke inteligencije uz podršku Fonda za inovacije Nevladina organizacija ICT Cortex realizuje projekat „Nova generacija malih i srednjih preduzeća — osnaživanje kroz vještačku inteligenciju (NextGenSME)”, uz finansijsku podršku Fonda za inovacije Crne Gore, u okviru programske linije za realizaciju edukativnih programa u S3 oblastima. Cilj projekta je osnaživanje kadrova ICT kompanija članica ICT Cortex-a kroz unapređenje znanja i praktičnih vještina u primjeni alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, čime se doprinosi jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovoj spremnosti za savremene tehnološke izazove. U okviru projekta organizovane su dvije petodnevne specijalizovane obuke namijenjene zaposlenima u kompanijama članicama ICT Cortex-a, a obuke je vodio stručnjak sa višedecensijskim iskustvom u oblasti vještačke inteligencije Miodrag Vujković. Jedna obuka fokusirana je na praktičnu primjenu AI alata u poslovnim procesima, uključujući oblasti ljudskih resursa, administracije, marketinga i projektnog menadžmenta, dok je druga namijenjena tehničkom osoblju te developerima i programerima, sa ciljem proširivanja znanja o savremenim AI tehnologijama i njihovoj implementaciji u razvoju softverskih rješenja. Kroz ovakav program edukacije, ICT Cortex nastavlja da podstiče razvoj kompetencija u ICT sektoru i aktivno doprinosi digitalnoj transformaciji poslovanja u Crnoj Gori, stvarajući prostor za usvajanje novih tehnologija i njihovu primjenu u svakodnevnom radu kompanija. Projekat NextGenSME predstavlja još jedan korak ka jačanju znanja i inovacionog potencijala domaće ICT zajednice, sa posebnim fokusom na praktičnu primjenu vještačke inteligencije u poslovanju i unapređenje kapaciteta crnogorskih ICT kompanija.
Uspješno završen Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora bila dio svjetske mreže razvoja video-igara
Uspješno završen Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora bila dio svjetske mreže razvoja video-igara Global Game Jam 2026 u Podgorici uspješno je održan od 30. januara do 1. februara u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, čime se i Podgorica uključila u svjetsku mrežu razvoja video-igara, događaja realizovanog u okviru projekta CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations koji u Crnoj Gori implementira nevladina organizacija ICT Cortex. Ovaj projekat sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska–Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021–2027, uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Global Game Jam predstavlja najveći svjetski hackathon za razvoj video-igara, koji istovremeno povezuje kreativce u više od 100 zemalja širom planete. Tokom 48 sati intenzivnog rada, programeri, dizajneri, umjetnici i zaljubljenici u video-igre iz cijele Crne Gore okupili su se u timove, testirali ideje, razvijali prve prototipe igara i pretvarali početne koncepte u funkcionalne, igrive projekte. Tokom događaja, 15 timova sa ukupno 45 učesnika iz Podgorice, Bara, Bijelog Polja, Nikšića, Berana i drugih gradova razvijalo je originalne video-igre na zadatu temu, kombinujući programiranje, dizajn, zvuk i storytelling. Poseban doprinos dali su mentori: Aleksandar Dlabač, Milutin Pavićević, Mišo Vukčević, Konstantin Zhukov i Magomed Omarov koji su učesnicima pomagali da unaprijede ideje, tehnička rješenja i timsku saradnju. “Global Game Jam u Podgorici pokazao je koliko naši mladi talenti mogu biti kreativni kada im se pruži prostor i podrška. Kroz CBC GAIN želimo da gradimo zajednicu koja povezuje tehnologiju, obrazovanje i kreativne industrije,” kazala je Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica nevladine organizacije ICT Cortex. Global Game Jam u Podgorici nije bio klasično takmičenje, već platforma za učenje, povezivanje i profesionalni razvoj, gdje su učesnici sticali iskustva primjenjiva u industiji razvoja video-igara i IT industriji, kao i nove kontakte koji mogu prerasti u buduće projekte i saradnje. “Global Game Jam je još jednom pokazao da njegova vrijednost ne leži u nagradama, već u procesu stvaranja i razmjene znanja. Tokom 48 sati intenzivnog rada, učesnici su imali priliku da testiraju sopstvene vještine, rade u novim timovima i pretvore ideje u funkcionalne prototipe igara. Kratko vrijeme i dinamičan tempo rada doprinijeli su tome da se fokus stavi na kreativnost, učenje i saradnju. Posebnu vrijednost događaju dali su mentori i gosti iz međunarodnih kompanija i regionalne IT zajednice, koji su kroz razgovore i praktične savjete pomogli timovima da prevaziđu izazove u dizajnu, razvoju i organizaciji rada. Njihovo iskustvo bilo je značajna podrška učesnicima tokom cijelog procesa. Veliko interesovanje za učešće potvrdilo je da u zajednici postoji snažna potreba za ovakvim formatima događaja. Iako kapaciteti nijesu omogućili da se prijave svi zainteresovani, to vidimo kao podsticaj za dalji razvoj i proširenje programa u narednim izdanjima. Dodatno nas raduje što je događaj privukao i širu publiku kako bi se upoznali sa projektima i ljudima koji stoje iza njih.” Miloš Šćepanović Game menadžer na projektu CBC GAIN “Ovo iskustvo nam je pokazalo koliko možemo da uradimo za samo 48 sati kada radimo zajedno. Mentori su nam pomogli da unaprijedimo ideju, a atmosfera nas je motivisala da nastavimo da razvijamo igru i nakon Game Jama. Realizacijom Global Game Jama u Podgorici, Crna Gora dodatno jača svoju poziciju u oblasti kreativnih tehnologija i razvoja mladih talenata, povezujući lokalnu scenu sa globalnim trendovima i industrijom razvoja video-igara. Nevladina organizacija ICT Cortex kroz projekat CBC GAIN nastavlja da gradi most između obrazovanja, tehnologije i kreativnih industrija, stvarajući nove prilike za nove generacije i jačanje digitalnog ekosistema Crne Gore.
Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora uključena u svjetsku mrežu razvoja video-igara
Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora uključena u svjetsku mrežu razvoja video-igara Podgorica će od 30. januara do 1. februara biti domaćin jednog od najvećih svjetskih događaja za razvoj video-igara: Global Game Jam, koji se po prvi put u ovom formatu realizuje u okviru projekta CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations. Game Jam u Podgorici realizuje se u okviru projekta CBC GAIN koji u Crnoj Gori implementira nevladina organizacija ICT Cortex, a sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska–Bosna i Hercegovina– Crna Gora 2021–2027. Aktivnosti u Crnoj Gori realizuju se uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Događaj će se održati u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, a okupiće 15 timova i 45 učesnika iz cijele Crne Gore: iz Podgorice, Bara, Bijelog Polja, Nikšića, Berana i drugih gradova. Posebno raduje činjenica da veliki broj učesnika čine mladi ljudi koji tek ulaze u svijet razvoja igara, programiranja, dizajna i kreativnih industrija. Global Game Jam je dio svjetske inicijative koja se istovremeno realizuje u stotinama gradova širom planete. Tokom 48 sati, učesnici širom svijeta, pa tako i u Podgorici, rade na kreiranju video-igara, razmjenjuju znanja i povezuju se sa globalnom zajednicom stvaralaca video-igara Važno je naglasiti da Game Jam u Podgorici nije klasično takmičenje. Fokus je na učenju, zajedništvu i izgradnji zajednice. Učesnici će imati priliku da rade uz podršku mentora, da eksperimentišu, dijele ideje, razvijaju vještine i stvaraju nove profesionalne veze koje mogu prerasti u buduće projekte i karijere. Kroz CBC GAIN projekat i Global Game Jam, Crna Gora se pozicionira kao mjesto koje podržava kreativne tehnologije, razvoj mladih talenata i savremene digitalne industrije, povezujući lokalnu scenu sa globalnim trendovima u industriji razvoja video-igara i inovacijama
Otvoren prvi centar za razvoj video-igara u Crnoj Gori: Savremena oprema i besplatne edukacije
Otvoren prvi centar za razvoj video-igara u Crnoj Gori: na raspolaganju savremena oprema i besplatne edukacije Podgorica je postala dom prvog centra za razvoj video-igara u Crnoj Gori – Game Development Hub, koji će mladima i svima zainteresovanim omogućiti besplatan pristup savremenoj opremi i edukacijama iz oblasti programiranja video-igara. Centar je opremljen sredstvima u vrijednosti od 100.000 EUR, obezbijeđenim kroz EU projekat CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations, koji realizuje nevladina organizacija ICT Cortex, a sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska –Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021–2027. Aktivnosti u Crnoj Gori realizuju se uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnju sa nevladinim organizacijama. Za potrebe Game Development Hub-a obezbijeđena je adekvatna oprema koja omogućava kvalitetnu realizaciju edukativnih i razvojnih aktivnosti. U okviru računarske sale dostupno je 21 radno mjesto, uključujući po računar, sto, stolicu, monitor, miš, tastaturu i slušalice, a sala je opremljena i projektorom kako bi se adekvatno mogle sprovoditi edukacije, prezentacije i radionice. Druga prostorija uređena je kao zona za umrežavanje, opremljena TV uređajima, Sony PlayStation i Nintendo konzolama, kao i VR naočarima, što će omogućiti opuštanje, razmjenu ideja i neformalno umrežavanje te testiranje i isprobavanje napravljenih video-igara. U okviru projekta, od februara do jula 2026, biće organizovan besplatan šestomjesečni ciklus obuka za sve zainteresovane, uključujući srednjoškolce, studente i ostale početnike, kao i iskusnije programere video igara. Edukacije će obuhvatiti: Unity Engine i Blender – obuke za početnike i Unreal Engine – obuke za malo iskusnije programere video-igara Ovaj centar predstavlja značajan korak ka razvoju IT i kreativne zajednice u Crnoj Gori, omogućavajući mladima i svim zainteresovanim da steknu praktična znanja, razvijaju kreativne vještine te budu dio rastuće globalne industrije video-igara. Centar se nalazi u poslovnom objektu nevladine organizacije ICT Cortex
Uspješno realizvoano treće izdanje IT SPOT konferencije: Otvorene teme o primjeni vještačke inteligencije i unapređenju fintech sektora
Posljednji panel trećeg izdanja vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori IT SPOT 2025 bio je posvećen fintech sektoru na Balkanu. Nataša Raičević, direktorica Direktorata za regulaciju, licenciranje, odobrenja, kontrolu i mjere u Centralnoj banci Crne Gore kao jedna od učesnica panela podsjetila je na dosadašnja postignuća na polju fintech-a ostvarena u Crnoj Gori. “Ostvarili smo potpunu promjenu regulative, dio smo SEPA projekta, te sada kada su sve crnogorske banke postale dio SEPA šeme kreditnih transfera možemo najaviti dolazak TIPS Clone sistema. To će biti egzaktna kopija jedinstvenog evropskog platnog sistema, što vjerujemo da je najadekvatniji način da dovedemo mogućnost instant plaćanja u Crnu Goru. Dugo su postojale želje i planovi za uspostavljanje instant plaćanja, ali sada napokon dolazi i možemo očekivati da će početi sa sprovođenjem sredinom 2026,” navela je Raičević. Raičević ističe da postoje velika očekivanja od uvođenja instant plaćanja. „Vjerujemo da će to biti dobar podsticaj za nove proizvode, nove aplikacije, nove e-novčanike. Očekujemo da će takve inovacije doći kod nas. Sve će biti instant, što je dobro za nove generacije koje žele da sve bude brzo, ali i sigurno,“ navela je Raičević. Napomenula je da Centralna banka nije jedina institucija koja bi mogla da doprinese daljem razvoju fintech sektora u Crnoj Gori. „Fintech strategija obuhvata sve regulatore, vladu, obrazovne institucije, privatni i javni sektor. Potrebno je mnogo aktivnosti koje će omogućiti dalji razvoj fintech sektora u cjelini,“ dodala je direktorica Direktorata za regulaciju, licenciranje, odobrenja, kontrolu i mjere. Zadovoljstvo zbog pristupanja Crne Gore SEPA sistemu izrazio je i direktor Odjeljenja za razvoj proizvoda, digitalnih kanala i zastupanja u osiguranju Addiko banke Aleksandar Borozan. “Kao banka puno ulažemo u to da budemo spremni da ispratimo sve pripreme za uspostavljanje instant plaćanja. Nakon uvođenja instant plaćanja ekosistem plaćanja više neće biti isti. Omogućiće Peer to Peer (P2P) plaćanje, stvoriće prostor za mnoge fintech kompanije koje će naći povoljno tlo za dalji razvoj njihovog biznisa. Nakon jula sljedeće godine doći ćemo do tačke gdje ćemo biti spremni za takav ekosistem,” naveo je Borozan. Ivan Vučinić, izvršni direktor 2BI, podsjetio je da je transfomacija počela plaćanjem parkinga karticom i digitalizacijom taksi servisa. “Pošto i dalje nemamo mogućnost instant plaćanja, a imamo digitalizaciju, taksisti vam ne dozvoljavaju da platite pomoću digitalnog kioska. Problem nije u tehnologiji, već u tome što je to biznis koji se oslanja na keš, te tako ne mogu odmah da dobiju novac. Sa instant plaćanjem možemo riješiti te probleme. SEPA nudi infrastrukturu koja će nam trebati za buduće servise,” saopštio je Vučinić. Deivis Shomo, glavni komercijalni direktor za Easypay uporedio je situaciju u Crnoj Gori sa razvojem fintech sektora u Albaniji. “Osjećamo kao da se ove godine postiglo više toga nego tokom cijele decenije. Počeli smo sa otvorenim bankarstvom kada je Easypay bio prva licencirana institucija. Easypay je još prije 15 godina donio mogućnost plaćanja u realnom vremenu. Dobro je razmišljati globalno, ali djelovati lokalno. Važno je riješiti lokalne izazove, a onda gledati globalnu perspektivu. Glavni cilj je da konvertujemo što više klijenata koji koriste keš u korisnike e-novčanika,” ispričao je Shomo. Posljednji dio programa ovogodišnjeg izdanja IT SPOT konferencije bio prilika da učesnici čuju više zanimljivih prezentacija. Matteo Rizzi, osnivač Timepledge.org održao je prezentaciju o tome kako fintech može doprinijeti društvu. Dragan Petrić, izvršni direktor Bug magazine govorio je o tome kako tehnologija može redefinisati životni vijek ljudi, dok je šef podrške, Voluum, Codevise Radosłav Sznajder publiku dodatno upoznao sa novom generacijom vještačke inteligencije. Zahvaljujući ovako raznovrsnom program tokom kojeg su učesnici imali priliku da čuju eksperte iz oblasti vještačke inteligencije, fintech-a, sajber bezbjednosti i digitalne transformacije, ali i da kroz masterclass sesije i praktične primjere saznaju kako se najnoviji trendovi mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju, IT SPOT je opravdao status vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori. Nevladina organizacija ICT Cortex se i tokom ovogodišnjeg izdanja pokazala kao odličan domaćin, te je u konferencijskom prostoru u Muzičkom centru Crne Gore ugostila skoro 500 učesnika, ali i predstavnike kompanija kao što su AWS (Amazon Web Services), Infobip, TikTok, X, SmartCat, Bug i mnogi drugi. Ovogodišnje izdanje IT SPOT konferencije uspješno je ralizovano zahvaljujući predanom radu ICT Cortex tima, uz podršku Privredne komore Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Centralne banke Crne Gore, Fonda za inovacije i brojnih drugih partnera.
Drugi dan IT SPOT 2025 konferencije: Unapređenje preduzeća uz AI agente i skepticizam u IT industriji
Program drugog dana konferencije IT SPOT koju u Podgorici realizuje nevladina organizacija ICT Cortex počeo je prezentacijom “Unapređenje preduzeća uz AI agente” koju je održao Žoao Souza, naučnik podataka iz kompanije Amazon Web Services. “Koncept autonomnih sistema nije novi. Za osnovu ovog koncepta zaslužan je Aristotel. Tada su zamišljali mašine koje se mogu upravljati inteligencijom i anticipacijom. Od tada smo mnogo napredovali. Između 2020. i 2025. iskusili smo veliki uspon AI. Ono što se promijenilo jeste da je tehnologija omogućila da matematička otkrića iz prošlosti dostignu nove visine i doprinesu sofisticiranoj integraciji podataka. Ušli smo u novu eru, te ćemo od 2026. pa nadalje doći do onoga što donosioci odluka često zovu ekonomični AI. Riječ je o AI sistemima koji će dostići novi nivo autonomije, pregovaraće, upravljati rizikom, te će zapošljavati i otpuštati ljude kako bi se postigli kompleksni ciljevi. To nije samo tehnološka evolucija, to će biti društvena revolucija koja će povećati autonomiju, efikasnost i uticaj na biznise na nevjerovatan nivo,” istakao je Souza. Napominje da broj AI agenata iz dana u dan rapidno raste. “Trenutno otprilike imamo milijarde agenata uposlenih u proizvodnji u svijetu, a taj broj se samo uvećava. Uveliko smo prešli nivo od nekoliko hiljada, uveliko smo prošli nivo nekoliko miliona. Sve to donosi dosta mogućnosti, ali i mnogo rizika. AI agenti uglavnom sarađuju sa ljudima u sektoru usluga, u preduzećima i organizacijama, industrijskom okruženju… Ne rade samo jednokratne jednostavne zadatke, već orkestriraju sofisticirana radna okruženja, procese sa više koraka, razumiju kompleksni kontekst okruženja, donose odluke, preuzimaju akcije. To je budućnost ka kojoj idemo,” kazao je Souza. U sklopu panela na temu industrijske transformacije pokrenute od strane vještačke inteligencije Nenad Božić, suosnivač i izvršni direktor kompanije SmartCat kazao je da i u IT industriji postoji snažan otpor prema vještačkoj inteligenciji. “AI je nova stvar koju ne razumiju baš svi, postoje skeptici koji smatraju da je stari način bolji. I ja sam isto skeptik. Jasno je da AI mijenja način na koji radimo i mislim da je to dobra promjena za one koji žele da unaprijede svoje vještine. Vješti i mladi programeri se lakše prilagođavaju. Ostvaren je napredak u vremenu produktivnosti,” istakao je Božović. Izvršni direktor kompanije Codelab Aleksandar Dlabač istakao je da je i on skeptik kada je u pitanju AI. “Postoje veliki izazovi sa vještačkom inteligencijom u različitim poljima. AI je veliki balon koji ako pukne će donijeti tektonske promjene. Većina AI kompanija ni ne zarađuje novac. Vidim veliki problem i sa učenjem podataka. Problem može nastati kada podatke zamijenimo AI generisanim podacima,” saopštio je Dlabač. Jovan Kovačević, CTO kompanije „Coinis“ saglasan je da AI donosi kako pozitivne, tako i negativne promjene. “Korišćenje AI je vještina sama za sebe koju treba da razumijemo i da je naučimo. Najbolji način za učiti je uz vježbu. Treba da budemo otvoreni za te nove alate i ne očekujemo da će funkcionisati iz prvog pokušaja. Trebate naći alat koji je najbolji za vaš posao. Ovo je proces učenja i nekada nam treba više vremena nego u standardnom procesu bez AI, ali kako vrijeme prolazi postajemo brži. Očekujem da ćemo u budućnosti imati još više koristi od vještačke inteligencije,” istakao je Kovačević.
Kako koegzistirati sa vještačkom inteligencijom? AI u fokusu trećeg izdanja IT SPOT konferencije
Dvodnevna konferencija IT SPOT 2025 koju nevladina organizacija ICT Cortex realizuje u Podgorici učesnicima je tokom prvog dana ponudila spoj inspirativnih predavanja, interaktivnih radionica i prilika za povezivanje. U drugom dijelu današnjeg programa ekspertkinja za sajber bezbjednost i CISO, Jelena Zelenović Matone govorila o kompleksnoj ulozi vještačke inteligencije u sektoru sajber bezbjednosti. “Vještačka inteligencija može da uveća i dobre i loše stvari. AI zavisi od onoga šta ćemo mi raditi sa njim. Mi odlučujemo šta ćemo raditi sa AI. Sa dobre strane, vidimo da nam vještačka inteligencija pomaže da uočimo anomalije mnogo brže nego prije, možemo vidjeti i predvidjeti sajber napade. Automatizovani odgovori su takođe veoma važni. Prije bi analitičarima trebalo oko nekoliko sati ili čak nekoliko dana da otkriju sajber napade. Sada sa vještačkom inteligencijom imamo odgovor za koji su potrebne sekunde. Radimo brzinom mašina. Negativne strane su što imamo deep fake napade gdje je jako teško razaznati šta je stvarno, a šta ne. Problem je što nemamo dovoljno alata da kao eksperti otkrijemo šta je stvarno, a šta ne. Vidimo i da AI mutira i bori se protiv naše odbrane. Najvažnije je kako upravljamo AI-em i šta radimo sa njim,” navela je Zelenović Matone. U sklopu panela Ko gradi sajber bezbjednost u regionu dr Andreja Mihailović, predsjednica Women4cyber Montenegro je istakla da treba da se promijeni način razmišljanja o vještačkoj inteligenciji. “Najvažnije znanje koje danas možemo imati nije kako se takmičiti sa vještačkom inteligencijom, već naučiti kako da koegzistiramo sa njom. Sajber bezbjednost je nekada zatvarala digitalna vrata, a danas razumije ljudski, ali i vještački način razmišljanja. Akt Evropske unije o vještačkoj inteligenciji jasno navodi da odgovornost, ljudski nadzor i transparentnost nisu filozofski koncepti, već da su obaveze u praksi,” navela je Mihailović. Miloš Martinović, šef Odjeljenja za kontinuitet poslovanja i sigurnost informacija Centralne banke Crne Gore predstavio je planove za implementaciju Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti DORA. “Napravili smo prvi nacrt Zakona o digitalnoj i operativnoj otpornosti za kreditne institucije, ali je Savjet za finansijsku stabilnost tražio amandmane i tražio da se uključe osiguravajuće kompanije i investicioni fondovi, tako da ćemo imati zakon o digitalnoj i operativnoj otpornosti cijelog finansijskog sektora. Implementacija će biti izazovna jer banke imaju rogobatnu strukturu informacione bezbjednosti, pogotovo one banke koje su dio velikih stranih grupacija,” naveo je Martinović. Gilles Schwoerer, direktor programa i šef Centra za kibernetičke kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) naveo je da promjena u sektoru sajber sigurnosti treba da krene sa univerziteta. “Počeli smo sa dugim treninzima koji dovode do diplome. U februaru počinjemo sa bačelor programom Digitalne forenzike. Potrebni su nam ljudi ne samo sa diplomom, već i oni koji će biti spremni da daju odgovore na probleme sa kojima se susreću administracije, ministarstva ili kompanije u sektoru sajber sigurnosti. Treba nam vježbe u tom sektoru,” kazao je Schwoerer. Duško Karaklajić stručnjak za sigurnost i usklađenost iz kompanije Amazon Web Services skrenuo je pažnju na lokalizaciju pitanja sajber sigurnosti. “Evropska regulativa je vrlo fragmentirana što znači da iako imamo zajedničke regulative kao što je DORA, uvijek postoje lokalne specifičnosti. Važno je znati kako uspostaviti lokalne regulatorne standarde da bi se postigla otpornost. Te aktivnosti mogu varirati od radionica za donosioce zakona do edukativnih konverzacija. Važno je i partnerstvo sa akademskom zajednicom, te je potrebno znati kako teorijsko znanje primijeniti u životnim scenarijima,” saopštio je Karaklajić. Posljednji današnji panel bio je posvećen novoj generaciji AI. “Danas ne koristimo chat botove samo da odgovaraju na pitanja unutar zadatih ograničenja, kreiramo virtuelne agente koji imaju autonomiju i mogućnost da zaključuju i uče iz iskustva. Cilj je da mogu da predvide i reaguju, ali i da uče kako bi kreirali nove iteracije istih akcija,” pojasnila je Vlada Sebastiao, inženjer rješenja u kompaniji Cloudflare. Boris Bilecki, glavni arhitekta rešenja iz kompanije Backbase pojasnio je kako je došlo do razvoja nove generacije AI. “Prvo smo imali chat botove, naredni korak su bili kopiloti i asistenti, to su entiteti koji su imali alate i mogli da izvršne aktivnosti koje ste vi odobravali, a sada imamo agente – entitete koji imaju svoje mozgove i imaju pristup alatima koji su sposobni da zapamte razgovore, da donose odluke i da imaju interakciju sa drugim agentima,” objasnio je Bilecki. Žoao Souza, naučnik podataka iz Amazon Web Services ukazao je da danas sistemu daju dovoljno autonomije da samostalno donosi odluke. “Sada imamo sisteme koji imaju interakciju sa svijetom sa API pozivima i navigiranjem web sajtova što je sve povezano sa promjenom ka autonomiji AI. Objašnjenje zašto se sve to dešava sada jeste zato što se unapređuje infrastruktura, te imamo modele kao što je GPT 4,” naveo je Souza. Radosłav Sznajder, šef podrške iz Voluum / Codevise naveo je da vještačku inteligenciju koriste da svakodnevno odgovara na najjednostavnija repetitivna pitanja, kako bi zaposlenima osigurali više vremena da se bave kompleksnijim pitanja, klijentima i ličnim razvojem. “Najvažnija stvar kod uvođenja bilo koje nove tehnologije je edukacija. Treba dopustiti ljudima da se igraju sa AI botovima. Što više imaju interakcije sa AI modelom mogu ga bolje upoznati i ne plašiti se. Najgori scenario je da niste informisani. Što bolje razumiju vještačku inteligenciju znaće da je AI tu za njih, a ne da ih zamijeni. Nije cilj da izgube posao, već da ih učini produktivnijima. AI treba da radi stvari za zaposlene, a ne umjesto njih,” poručio je Sznajder. Zanimljivi paneli i prezentacije u okviru trećeg izdanja IT SPOT konferencije biće nastavljeni sjutra u Muzičkom centru Crne Gore sa početkom u 10 časova.
U toku treće izdanje vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori – IT SPOT 2025
Vujović: Digitalizovana Crna Gora, zemlja koja će koristiti nove tehnologije u korist svojih građana Treće izdanje vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori – IT SPOT 2025, svečano je otvoreno danas u Podgorici. Nevladina organizacija ICT Cortex domaćin je ovog događaja koji je postao nezaobilazno mjesto susreta tehnološke i poslovne zajednice zemlje i regiona. Nakon uspješnog prethodnog izdanja, program koji se održava danas i sjutra, 31. oktobra, u Muzičkom centru Crne Gore donosi spoj inspirativnih predavanja, interaktivnih radionica i prilika za povezivanje koje učesnicima garantuju iskustvo vrijedno pamćenja. IT SPOT 2025 je otvorio predsjednik Upravnog odbora klastera ICT Cortex, Branimir Bukilić koji je ukazao na značaj ove prestižne konferencije. “Ovo je mjesto gdje možemo razmijeniti iskustva, gdje pričamo o tehnologiji i oblikovanju našeg digitalnog prostora Crne Gore i regiona. Vjerujem da bi IT SPOT trebao da bude mjesto gdje će se pokrenuti nove zajednice, nove ideje. Srce mi je puno što vidim da u našoj maloj zemlji vlada ovoliko interesovanje za ove teme, jer IT sektor je jedan od vodećih ekonomskih sektora u Crnoj Gori. Predano radimo na tome da se uvijek unapređujemo. Želimo da stvorimo bolje uslove za IT kompanije kako bi postigli ciljeve koji će omogućiti digitalnu i AI transformaciju za sve nas,” poručio je Bukilić. Ovogodišnje izdanje IT SPOT konferencije realizuje uz podršku Privredne komore Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Centralne banke Crne Gore i Fonda za inovacije. Zadovoljstvo što i ove godine Privredna komora Crne Gore (PKCG) učestvuje kao partner u organizaciji IT SPOT-a, izrazila je predsjednica PKCG, Nina Drakić. Posebno se osvrnula na značaj razgovora o vještačkoj inteligenciji “Ovogodišnji fokus konferencije na vještačkoj inteligenciji dolazi u trenutku kada svijet ubrzano mijenja način poslovanja, komunikacije i donošenja odluka. AI više nije tema budućnosti već stvarnost sadašnjosti. Danas ona utiče na gotovo sve sektore privrede, od energetike i turizma do finansija i obrazovanja. Privredna komora Crne Gore prepoznaje da upravo u toj promjeni leži prilika za našu ekonomiju. Kroz projekte kao što su eKomora I MontEDIH, stvaramo okruženje u kojem digitalna rješenja postaju dostupna i primjenjiva, a saradnja između IT sektora i drugih grana privrede dobija novi kvalitet. Crna Gora ima znanje, energiju i potencijal da iskoristi ovaj trenutak,” navela je Drakić. Napomenula je da će Privredna komora i dalje biti most između znanja i biznisa, između vizije i realizacije. “Vjerujemo da uspjeh u digitalnom dobu ne zavisi od veličine ekonomije, već od spremnosti na saradnju, otvorenost i zajedničko djelovanje. I upravo zato, poruka koju šaljemo sa ovog skupa podsjeća na ono što nas sve povezuje Snaga je u svima nama,” poručila je predsjednica PKCG. Mnogobrojne goste IT SPOT konferencije pozdravila je i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović. “IT SPOT 2025. simbolizuje fundamentalni progres u tome kako doživljavamo i oblikujemo naše društvo i ekonomiju. Fokusirajući se na teme kao što su vještačka inteligencija, fintech rješenja i sajber sigurnost ova konferencija je prilika za povezivanje sa globalnim trendovima i inovacijam. Pozivam sve učesnike da nastave da grade digitalizovanu Crnu Goru, zemlju koja će koristiti nove tehnologije u korist svojih građana, te tako jačati ekonomiju i njegovati svoje kulturno nasljeđe,” istakla je Vujović. Ukazala je na značajan efekat digitalne transformacije na ekonomiju u Crnoj Gori. “Prema trenutnim podacima crnogorski digitalni sektor raste za osam posto na godišnjem nivou i sa oko pet posto doprinosi BDP-u. Zahvaljujući intenzivnom razvoju 5G infrastrukture, digitalizaciji javnih servisa i podršci za inovativne preduzetničke ideje stvara se više od 1.200 novih poslova svake godine pozicionirajući Crnu Goru kao važnog regionalnog igrača po pitanju digitalne tehnologije,” istakla je ministarka. Nakon uvodnih obraćanja zanimljivu prezentaciju na temu uticaja vještačke inteligencije na sajber sigurnost održala je Vlada Sebastiao, inženjer rješenja u kompaniji Cloudflare. “Od 2022. godine dolazi do velikog uticaja AI i stvari, kao što je ChatGPT, koje omogućavaju običnim korisnicima da koriste vještačku inteligenciju. Došlo je do demokratizacije AI, te je vještačka inteligencija postala važan dio naših svakodnevnih života. Sada smo zabrinuti zbog automatizacije određenih procesa i davanja autoriteta vještačkoj inteligenciji da samostalno sprovodi akcije. Koristimo veoma moćne alate koji zahtijevaju jednako inteligentan sistem sigurnosti,” istakla je Sebastiao koja je predstavila alate koje Cloudflare nudi za sajber sigurnost. U sklopu panela Odgovorni AI i regulative dr Irina Mirkina, glavna naučnica za vještačku inteligenciju u Fugru i bivša načelnica za vještačku inteligenciju u UNICEF-u istakla da se u posljednjih godinu dana javlja sve više primjera integracije AI u sve biznis procese i u različite tokove života. “Ti primjeri su nekada sjajni i ljudi ih vole, ali ih prate i sigurnosni rizici, izloženost, curenje podataka, dezinformacije, pristranost, što su stvari koje bi bilo idealno da izbjegnemo. Što više vidimo da se AI usvaja to su sve veći izazovi. Ono što se mijenja jeste da i javnost i biznisi mijenjaju način na koji razmišljaju o AI. Sada imamo mnogo više svijesti o tome šta AI zaista znači. Potrebno je da dokažemo biznisima da AI zaista daje doprinos poslovanju, klijentima i mušterijama,” ispričala je Mirkina. Dr Balázs Hohmann docent sa Univerziteta u Pečuju napomenuo da su potrebne nove pravne regulative za razvoj AI. “Ako vještačka inteligencija dolazi u kontakt sa građanima EU, sajtovima i tržištima sa podacima AI se mora urediti zakonom. Na prvom mjestu je Akt o vještačkoj inteligenciji. Za programere je težak zadatak da se prilagode svim obavezama. Mislim da ako želite da ispunite ove obaveze morate da pratite evropsku, ali i nacionalnu AI legislativu, što je jako teško. U sektoru vještačke inteligencije želimo da razmišljamo o budućnosti, ali je to jako izazovno uz ovako staromodne regulative,” naveo je Hohmann. Aleksandar Anđić, načelnik Direkcije za upravljanje projektima i standardizaciju u Ministarstvu javne uprave istakao je da regulativa vještačke inteligencije u Crnoj Gori mora da se prilagodi Aktu o vještačkoj inteligenciji, očekivanju javnosti i povjerenju u proces. “Vlada mora pažljivo da implementira ove AI alate u privatni sektor u korist svih građana i industrije u našoj zemlji. Vlada mora da odgovori sistematično i strateški kako bismo izgradili prvu nacionalnu AI strategiju u Crnoj Gori. Formirali smo radnu grupu pojedinaca iz različitih sektora – državnih institucija, privatnog i
Amazon, TikTok i Cloudflare dolaze u Crnu Goru – Podgorica u oktobru centar inovacija
Podgorica ovog oktobra postaje mjesto koje će okupiti lidere globalne tehnološke scene. Nevladina organizacija ICT Cortex organizuje treće izdanje konferencije IT SPOT, koje će se održati 30. i 31. oktobra 2025. godine u Muzičkom centru Crne Gore, i koje će, prema svemu sudeći, postati najvažniji regionalni događaj za digitalne inovacije i tehnologiju. Ovogodišnji IT SPOT donosi nove perspektive, svjetska imena i trendove koji oblikuju budućnost biznisa i inovacija. Na jednoj sceni okupiće se predstavnici kompanija AWS (Amazon Web Services), TikTok, X (bivši Twitter), Cloudflare, Infobip, SmartCat, BUG i mnogi drugi čiji proizvodi i rješenja svakodnevno mijenjaju način na koji živimo i radimo. Kroz inspirativna predavanja, masterclass sesije i interaktivne radionice, učesnici će dobiti priliku da nauče kako najnovije tehnologije iz oblasti AI-a, fintech-a, sajber bezbjednosti i digitalne transformacije mogu unaprijediti poslovanje i ubrzati inovacije. IT SPOT je mnogo više od konferencije — to je mjesto gdje se rađaju ideje, stvaraju kontakti, a vizije pretvaraju u stvarnost. Od dinamične EXPO zone u kojoj kompanije i startapovi predstavljaju svoje inovacije, do neformalnih susreta koji vode ka novim partnerstvima — atmosfera IT SPOT-a poznata je po energiji, kreativnosti i želji za saradnjom. U vremenu kada digitalne promjene brišu granice, IT SPOT 2025 predstavlja ključnu tačku susreta svih koji žele da budu dio svjetske tehnološke budućnosti. Podršku konferenciji pružaju Privredna komora Crne Gore, Centralna banka Crne Gore, Fond za inovacije, Ministarstvo kulture i sporta, kao i brojni partneri i prijatelji ICT sektora. Više informacija o IT SPOT konferenciji pronađite na zvaničnom sajtu i društvenim mrežama.
Podgorica bila domaćin Regionalnog hackathona za razvoj video-igara
U okviru projekta CBC GAIN, koji sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021 – 2027, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, nevladina organizcija ICT Cortex je od 10—12. oktobra u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore organizovala Regionalni GameDev Hackathon 2025. Ovaj događaj okupio je 16 timova iz regiona, koji su tokom 48 sati razvijali svoje video igre, pokazujući koliko je snažna i kreativna zajednica razvoja video igara u ovom dijelu Evrope. Hackathon je pružio priliku učesnicima da predstave inovativne ideje, testiraju svoje vještine i grade profesionalne mreže. Pobjednici ovogodišnjeg hackathona: mjesto: Intera TP (tim iz Bosne i Hercegovine) mjesto: Simora (tim iz Hrvatske) mjesto: Gamebreakeri (tim iz Crne Gore) „Regionalni GameDev Hackathon potvrđuje da Crna Gora i region imaju ogroman potencijal u oblasti razvoja videoigara. Ovako intenzivni događaji spajaju znanje, tehnologiju i kreativnost, pružajući mladim developerima priliku da testiraju svoje ideje i grade profesionalne mreže,“ istakli su iz nevladine organizacije ICT Cortex. Svi timovi su dobili posebne pohvale za kreativnost i predanost, dok su mentori i stručni svojim iskustvom doprinijeli kvalitetu takmičenja. Hackathon je završen uz pozitivnu energiju i dogovor da se zajednica nastavi razvijati i povezivati kroz buduće inicijative. Uskoro će u Podgorici biti otvoren prvi centar za razvoj igara – GameDevHub, gdje će zajednica moći da nastavi rad na idejama razvijenim tokom hackathona i novim projektima u profesionalnom okruženju i uz adekvatnu opremu i gdje će se organizovati naredni meet-upovi, edukacije i predavanja na relevantne teme.
Takmičenje srednjoškolaca u okviru Cortex Akademije pokazalo sve veće interesovanje za IT sektor
Predsjednik Upravnog odbora nevladine organizacije ICT Cortex, Baranimir Bukilić, istakao je da Cortex već četvrtu godinu zaredom organizuje Cortex Akademiju, devetomjesečni program edukacije namijenjen srednjoškolcima, studentima, ali i odraslim osobama koje žele da steknu znanja iz oblasti informacionih tehnologija. „Kompanije članice CORTEX-a organizuju se tako da obezbijede besplatnu mentorsku podršku. Danas smo prisustvovali finalnom takmičenju koje se odnosi na srednjoškolce, a koje oni po pravilu pohađaju uz podršku svojih profesora. Kompanije dodjeljuju mentore koji sa učenicima rade od tri do šest mjeseci. Tokom tog perioda, mentori im omogućavaju pristup savremenim tehnologijama, daju smjernice za testiranje, organizaciju koda, dizajn, kao i sugestije o tome kako najbolje da predstave svoje rješenje. Ovo je odlična inicijativa jer omogućava učenicima da se upoznaju sa stvarnim radom u privrednim subjektima, razumiju izazove tog okruženja, preuzmu dodatnu odgovornost i steknu vrijedna znanja kroz neformalno obrazovanje. To su učenici koji se zaista interesuju za struku razvoja softvera“, istakao je Bukilić. Dodao je i da je kvalitet takmičenja iz godine u godinu sve viši, a konkurencija sve jača, što pokazuje rastuće interesovanje mladih za IT oblast: „I ove godine smo imali priliku da vidimo inspirativna rješenja. Iako još nisu profesionalna, to i nije cilj u ovoj fazi – važnije je da učesnici steknu nova znanja, iskustva i da se međusobno povežu.“ Među nagrađenima istakao se tim iz Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ iz Podgorice, koji je osvojio prvo mjesto sa aplikacijom “NestAndRest”, koju su osmislili Ivan Nikčević i njegove koleginice. Aplikacija funkcioniše po uzoru na platforme kao što su Airbnb i Booking.com. „Integrisali smo napredne tehnologije koje su privukle pažnju žirija. Imao sam priliku da naučim mnogo toga što se ne može pronaći na internetu. Posebno je bilo dragocjeno iskustvo koje smo stekli kroz saradnju sa mentorima i kompanijama koje su dio Akademije. Preporučio bih Cortex Akademiju svakome ko želi da se bavi IT-jem“, rekao je Nikčević. Još jedno interesantno rješenje predstavio je tim iz Srednje stručne škole Nikšić, koji je razvio aplikaciju “Click and Stay”;. Prema riječima Vuka Todorovića, aplikacija je osmišljena da pomogne korisnicima u pronalaženju kvalitetnog odmora, jer je, kako kaže, „danas sve teže pronaći vrijeme za pauzu od posla i obaveza“. „Proces je bio zahtjevan, jer smo morali da istražujemo i pratimo svjetske trendove kako bismo razvili rješenje koje korisnicima omogućava jednostavan pristup. Imali smo izuzetnu obuku sa mentorima i sjajne prilike, ali i dodatnu motivaciju da sami nastavimo sa istraživanjem. Cortex Akademija nam je pružila nevjerovatnu šansu – kroz kurseve, mentorstvo i rad sa nekim od najuspješnijih IT kompanija u Crnoj Gori“, dodao je Todorović. Ove godine, u okviru Cortex Akademije učestvovali su i učenici iz Srednje elektro-ekonomske škole Bijelo Polje, Srednje stručne škole Berane, Srednje stručne škole Nikšić, Elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić”; i Gimnazije “Slobodan Škerović”. Učenici su tokom višemjesečnog rada imali podršku mentora iz kompanija Bild i Data Design, članica navladine organizacije ICT Cortex. Radove timova ocjenjivao je stručni žiri u sastavu: Nada Rakočević, sekretarka Odbora Udruženja IKT Privredne komore Crne Gore, Aleksandar Plamenac, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, i Omar Đečević, backend developer iz kompanije Codeus. Organizaciju programa podržali su Crnogorski Telekom, Odbor Udruženja ICT Privredne komore Crne Gore i Fondacija “Čini Dobro”, koji su prepoznali značaj ulaganja u mlade IT talente i njihovo povezivanje sa realnim sektorom. Cortex Akademija nastavlja da bude mjesto za povezivanje obrazovanja i privrede, omogućavajući mladima širom Crne Gore da zakorače u svijet IT-ja kroz praktičan rad, mentorstvo i stvaranje inovativnih rješenja.
Regional Scrum Gathering Belgrade 2025 – jedini događaj ovog tipa u Evropi ove godine
Agile Serbia, i ove godine okuplja stručnjake iz svijeta agilnog managementa, product i project managementa, AI u poslovanju, kao i sve one koji unapređuju timove i organizacije. Regional Scrum Gathering Belgrade 2025 biće održan 7. novembra u Beogradu i što ga čini posebno važnim, ove godine biće jedini događaj ovog tipa u Evropi. Novi koncept i program Umjesto klasičnih predavanja, više od 90% programa čine radionice, diskusije i interaktivne sesije. Sve je usmjereno na praktičnu primjenu: učesnici zajedno sa predavačima rade na realnim izazovima, razmenjuju iskustva i isprobavaju konkretne alate i tehnike. Rezultat? Znanja i vještine koje mogu da iskoriste već sledećeg dana u svom poslu i timovima. Teme su šire nego ikada ranije, ne radi se samo o Agile-u, već i o tome kako gradimo kulturu, komuniciramo i koristimo nove tehnologije. Govorićemo o tome kako poboljšati saradnju i uskladiti ciljeve, kako veštačka inteligencija mijenja način rada i donošenja odluka, ali i kako se grade timovi otporni na promjene. Svaka sesija je osmišljena tako da učesnici odlaze sa praktičnim uvidima i alatima koje mogu odmah primijeniti u svom poslu. Istaknuti govornici Među predavačima izdvajaju se svetski i regionalni eksperti poznati po praktičnom pristupu i interaktivnim radionicama: Niels Pfläging, menadžment stručnjak i autor koji pomjera granice liderstva i inovacija. James Coplien, pionir u oblasti softverskog dizajna i jedan od osnivača pattern discipline, čiji rad je postavio temelje Scrum-a i Extreme Programming-a. Aaron i Ben Kopel, agilni treneri iz Project Brilliant-a, koji inspirišu lidere i timove da usvoje Business Agility kroz praksu. Jonathan Frankenberger i Jutta Bechtloff, konsultanti sa bogatim iskustvom u vođenju timova i implementaciji kompleksnih rešenja. Predrag Rajković, Agile Coach iz Agile Serbia i domaćin RSG Belgrade 2025, poznat po tome što složene koncepte prevodi u praktična i odmah primjenjiva rešenja. Zašto učestvovati? Regional Scrum Gathering Belgrade 2025 nije obična konferencija. Ovo je događaj gdje učesnici postaju aktivni dio programa – nijeste samo publika, već dio zajednice koja uči i dijeli iskustva. Evo šta vas čeka: Jedinstven format i praktično znanje: radionice, interaktivne sesije i konkretni alati koje možete odmah primijeniti u svom poslu. Fenomenalni treneri iz Evrope i regiona: predavači sa iskustvom u realnim projektima, koji inspirišu i pokazuju kako se Agile, liderstvo i inovacije primjenjuju u praksi. Networking i razmena iskustava: upoznajte kolege iz različitih industrija, dijelite izazove i rešenja, i gradite profesionalne kontakte koji traju. Zajednica koja oblikuje budućnost rada: budete dio globalnog pokreta koji mijenja način rada timova i organizacija. Budući da je Beograd domaćin jedinog događaja ovog tipa u Evropi ove godine, ovo je prilika koju ne želite da propustite. Više informacija o konferenciji možete pronaći na zvaničnom sajtu: https://agile-serbia.rs/conference/regional-scrum-gathering-belgrade-2025/
Treće izdanje konferencije koja postaje epicentar digitalnih inovacija u regionu — IT SPOT 2025
Nevladina organizacija ICT Cortex biće domaćin konferencije IT SPOT 2025, događaja koji je postao nezaobilazno mjesto susreta tehnološke i poslovne zajednice zemlje i regiona. Nakon uspješnog prethodnog izdanja, ovogodišnji program koji će se održati 30. i 31. oktobra 2025. u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici donosi spoj inspirativnih predavanja, interaktivnih radionica i prilika za povezivanje koje učesnicima garantuju iskustvo vrijedno pamćenja. IT SPOT’25 je prostor u kojem se znanje dijeli na način koji prevazilazi teoriju. Učesnici će imati priliku da čuju eksperte iz oblasti vještačke inteligencije, fintech-a, sajber bezbjednosti i digitalne transformacije, ali i da kroz masterclass sesije i praktične primjere saznaju kako se najnoviji trendovi mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju. Na IT SPOT 2025 stižu i neka od najzvučnijih imena regionalne i međunarodne tehnološke scene. Publika će imati priliku da čuje brojna predavanja, masterclassove i panele, a među njima naći će se predstavnici kompanija AWS, Bug, SmartCat, Infobip, TikTok, X i mnogi drugi. Njihova iskustva i znanje učiniće da konferencija pruži dodatnu vrijednost učesnicima. Konferencija je prepoznata i po svojoj energičnoj atmosferi umrežavanja – od EXPO zone, gdje kompanije i startupovi predstavljaju svoje inovacije, do neformalnih razgovora koji često prerastaju u partnerstva. Oni koji prisustvuju ne odlaze samo sa novim informacijama, već i sa vrijedim kontaktima, idejama i inspiracijom koja traje dugo nakon završetka konferencije. U vremenu kada se tehnologija mijenja brže nego ikad, IT SPOT’25 nudi priliku da se iz prve ruke čuju vizije onih koji oblikuju digitalnu budućnost. Za sve koji žele da razumiju gdje ide digitalni svijet i kako se u njemu pozicionirati, ova konferencija je više od događaja – ona je iskustvo koje otvara vrata novim mogućnostima. Konferenciju su do sada podržali brojni partneri te Privredna komora Crne Gore, Centralna banka Crne Gore, Fond za inovacije, Ministarstvo kulture i sporta i mnogi drugi. Čekamo vas u Podgorici 30. i 31. oktobra 2025. Više detalja o IT SPOT konfereniciji možete pronaći na zvaničnom sajtu i društvenim mrežama nevladine organizacije ICT Cortex.
