Dobit crnogorskog ICT sektora gotovo udvostručena, izvoz IT i računarskih usluga premašio 140 miliona eura

Dobit crnogorskog ICT sektora gotovo udvostručena, izvoz IT i računarskih usluga premašio 140 miliona eura Nova analiza ICT Cortex-a i Privredne komore Crne Gore pokazuje da domaći ICT sektor nastavlja stabilan rast, uz gotovo udvostručenu dobit, rast zaposlenosti i prihoda, te sve izraženiji izvozni potencijal. Analiza pokazuje da crnogorski ICT sektor prolazi kroz fazu tržišnog profilisanja, u kojoj se ekonomska aktivnost postepeno koncentriše u manjem broju stabilnijih i produktivnijih kompanija. Iako je broj ICT kompanija smanjen za 19%, zaposlenost je porasla za 14%, ukupni prihodi za 12%, dok je dobit sektora povećana za čak 93% u odnosu na prethodni period. Vrijednost izvoza IT i računarskih usluga procjenjuje se na više od 140 miliona eura, što potvrđuje rastući međunarodni značaj domaće ICT industrije, iako još uvijek ne postoje dovoljno detaljni podaci koji bi precizno izdvojili izvoz softverskih proizvoda razvijenih u Crnoj Gori. Tržište se profilira, a produktivnost raste Izvršna direktorica ICT Cortex-a, Maja Laušević Odalović ističe da smanjenje broja registrovanih ICT kompanija ne znači slabljenje sektora. Rast zaposlenosti i prihoda pokazuje da se ekonomska aktivnost koncentriše u aktivnijim i stabilnijim kompanijama. Preciznije je govoriti o tržišnom profilisanju i jačanju produktivnijeg dijela sektora nego o potpunoj konsolidaciji. Maja Laušević OdalovićIzvršna direktorica ICT Cortex-a Analiza pokazuje da najveći dio ukupnih prihoda i dobiti i dalje ostvaruju telekomunikacioni operatori, dok se najbrži rast zaposlenosti bilježi u oblastima računarskog programiranja, razvoja softvera i digitalnih usluga. Upravo ove kompanije predstavljaju ključni pokretač inovacija, razvoja domaćih proizvoda i izvoza. ICT sektor počiva na dva snažna stuba Prema analizi, ICT sektor u Crnoj Gori danas se razvija kroz dva međusobno povezana segmenta. S jedne strane nalaze se telekomunikacione kompanije koje dominantno doprinose ukupnim prihodima i dobiti, zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi i stabilnim poslovnim modelima. S druge strane, rastući broj IT kompanija iz oblasti razvoja softvera, cloud tehnologija, sajber bezbjednosti i digitalnih usluga predstavlja pokretača inovacija, zapošljavanja i izvoznog potencijala zemlje. Digitalna transformacija i razvoj kadrova ostaju prioriteti Analiza ukazuje da će nastavak ulaganja u inovacije, digitalnu transformaciju, razvoj domaćih softverskih proizvoda i obrazovanje stručnog kadra biti ključni faktori daljeg razvoja ICT sektora. Poseban značaj ima i Strategija pametne specijalizacije 2026–2031, koja ICT i digitalne inovacije prepoznaje kao jednu od prioritetnih oblasti razvoja Crne Gore. Gotovo 40% planiranih ulaganja iz Strategije usmjereno je upravo na ICT kroz različite izvore finansiranja, uključujući državne institucije, evropske fondove, Fond za inovacije i međunarodne programe podrške. Vještačka inteligencija mijenja tržište rada Sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević smatra da razvoj vještačke inteligencije neće zamijeniti mlade programere, ali će značajno promijeniti kompetencije koje tržište rada očekuje. Kako navodi, rutinski poslovi postepeno se automatizuju, dok raste potreba za stručnjacima koji razumiju AI alate, arhitekturu sistema, upravljanje podacima i sajber bezbjednost. Zbog toga su kontinuirano usavršavanje, mikrokvalifikacije, stručne akademije i snažnije povezivanje obrazovanja sa privredom važniji nego ikada. ICT među najproduktivnijim sektorima crnogorske ekonomije Prema OECD metodologiji, ICT sektor danas učestvuje sa oko 10% u BDP-u Crne Gore, dok zapošljava oko 3,3% ukupne radne snage, što potvrđuje njegovu izuzetno visoku produktivnost u odnosu na prosjek crnogorske privrede. Analiza zaključuje da Crna Gora raspolaže kvalitetnom telekomunikacionom infrastrukturom, rastućim brojem IT kompanija i značajnim izvoznim potencijalom. Ključni izazovi u narednom periodu biće razvoj većeg broja domaćih softverskih proizvoda, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, jačanje izvozne konkurentnosti i dalje povezivanje privrede sa obrazovnim sistemom.

Cortex akademija – četiri godine besplatnog obrazovanja koje povezuje znanje i potrebe IT industrije

Cortex akademija – četiri godine besplatnog obrazovanja koje povezuje znanje i potrebe IT industrije U vremenu kada digitalne vještine postaju jedan od najvažnijih preduslova za uspješnu karijeru, Cortex akademija već više od četiri godine predstavlja mjesto na kojem se obrazovanje povezuje sa stvarnim potrebama tržišta rada. Cortex akademija je besplatan program edukacije namijenjen srednjoškolcima, studentima, ali i svima koji žele da steknu nova znanja ili se prekvalifikuju za karijeru u IT industriji. Kroz pažljivo osmišljene programe, polaznici imaju priliku da uče od stručnjaka iz vodećih crnogorskih IT kompanija i steknu praktična znanja koja su danas najtraženija na tržištu. Programi obuhvataju oblasti poput programiranja, razvoja video igara, testiranja softvera i projektnog menadžmenta, a edukacije traju od nekoliko sedmica do čak devet mjeseci, u zavisnosti od oblasti i nivoa znanja. Rezultati ostvareni u protekle četiri godine potvrđuju značaj ove inicijative. Kroz Cortex akademiju prošlo je više od 500 polaznika, a realizovano je preko 15 različitih programa edukacije. Iza ovih brojki stoje ljudi koji su unaprijedili svoja znanja, stekli prve kontaktu a IT industriji i napravili važne korake ka zaposlenju ili profesionalnom razvoju Posebno smo ponosni na saradnju sa akademskom zajednicom, koja pokazuje da formalno i neformalno obrazovanje mogu uspješno da se dopunjuju. Program Cortex akademije prepoznat je kao vrijedna dopuna studijama računarskih nauka i informacionih tehnologija, a ove godine testirali smo i novi model saradnje sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, koji ćemo u narednom periodu intenzivirati i multiplicirati kroz saradnju sa ostalim univerzitetima . Model podrazumijeva podršku studentima da steknu znanja koja poslodavci traže, razviju praktične vještine i lakše započnu svoju profesionalnu karijeru. Naš cilj će ostati isti, a to je da kvalitetno i besplatno obrazovanje bude dostupno svima koji žele da uče, napreduju i postanu dio digitalne budućnosti Crne Gore. Cortex akademija nije samo program edukacije; ona je zajednica koja povezuje mlade, univerzitete i privredu, stvarajući nove prilike za razvoj domaće IT scene i jačanje digitalnih kompetencija u društvu.

Najboljim srednjoškolcima Crne Gore uručeni vaučeri za edukaciju u okviru Cortex akademije

Najboljim srednjoškolcima Crne Gore uručeni vaučeri za edukaciju u okviru Cortex akademije Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je na Cetinju svečani prijem za 49 đaka generacije iz svih crnogorskih srednjih škola, koji su svojim izuzetnim uspjehom, znanjem i posvećenošću ponijeli priznanje najboljih učenika svojih škola. Tom prilikom predsjednik je učenicima uručio novčani vaučer u vrijednosti od 500 eura, knjigu Mihaila Lalića, obezbijeđenu u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva, kao i vaučer za edukaciju u okviru Cortex akademije. Obraćajući se đacima, predsjednik Milatović istakao je da je ovo jedan od događaja kojem se svake godine posebno raduje, jer upravo susret sa najboljim srednjoškolcima potvrđuje da Crna Gora ima razlog da s optimizmom gleda u svoju budućnost. „Vaš uspjeh nije samo ponos vaših porodica, profesora i škola. On je ponos cijele Crne Gore i najbolji dokaz da najveći potencijal naše države leži u njenim mladim, pametnim, vrijednim i odgovornim ljudima.” Jakov MilatovićPredsjednik Crne Gore Istakao je da odličan uspjeh predstavlja veliko priznanje, ali da čovjeka određuje način na koji koristi svoje znanje. „Odrediće vas ono što budete radili sa svojim znanjem: da li ćete njime graditi, pomagati drugima, ostati radoznali i svoj uspjeh doživjeti kao odgovornost prema društvu. Jer znanje ima pravu vrijednost tek onda kada postane korisno i drugima.“​ Govoreći o budućnosti mladih, predsjednik Milatović naglasio je da ne postoji jedan ispravan životni put, bilo da nastave obrazovanje u Crnoj Gori ili na univerzitetima širom Evrope i svijeta. „Ovo nije poruka da morate otići, niti da morate ostati po svaku cijenu. Ovo je poruka da učite, rastete, razvijate se i ne pristajete na manje od onoga što možete da budete“, rekao je predsjednik, dodajući da je odgovornost države da stvara uslove zbog kojih će mladi željeti da svoju budućnost grade upravo u Crnoj Gori kao zemlji u kojoj mogu da rade, stvaraju, razvijaju karijere i svojim znanjem mijenjaju društvo nabolje. Predsjednik Milatović ocijenio je da priznanja koja su danas uručena nijesu samo nagrada za dosadašnje rezultate, već i izraz povjerenja države i društva u budući doprinos ovih mladih ljudi. „Među vama su budući ljekari, inženjeri, naučnici, profesori, umjetnici, preduzetnici, sportisti i lideri. Gdje god vas životni put odvede, zapamtite da se pravo liderstvo ne ogleda u tituli ili funkciji, već u tome koliko svojim radom doprinosimo životima drugih ljudi“, naglasio je predsjednik. Podsjećajući da je inicijativa nagrađivanja najboljih srednjoškolaca pokrenuta kako bi država jasno pokazala da prepoznaje i podržava izvrsnost, predsjednik je zahvalio partnerima koji su doprinijeli njenoj realizaciji. Posebnu zahvalnost uputio je ICT Cortexu i našim članicama koji od početka njegovog predsjedničkog mandata kontinuirano podržavamo ovu inicijativu. Zahvalio je i kompanijama i institucijama Monteput, Aerodromi Crne Gore, Luka Bar, CoreIT, Porto Montenegro, Elko Team, Renault, Hilton Podgorica, Erste banka i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, koji su svojim doprinosom omogućili da ovogodišnje nagrade budu još vrijednije i predstavljaju dodatni podsticaj najboljim srednjoškolcima Crne Gore. „Time zajedno pokazujemo da ulaganje u mlade nije samo obaveza države, već odgovornost cijelog društva. Kada ulažemo u znanje, ulažemo u najstabilniji temelj Crne Gore“, poručio je predsjednik. Na kraju obraćanja predsjednik Milatović još jednom je čestitao učenicima na postignutim rezultatima i poželio im mnogo uspjeha u daljem školovanju i životu. „Ponosni smo na ono što ste već ostvarili. Ali, još više vjerujemo u ono što tek možete postići“, zaključio je predsjednik. Za ICT Cortex ovo partnerstvo predstavlja nastavak dugogodišnje posvećenosti razvoju mladih talenata i stvaranju prilika da svoje znanje dalje razvijaju upravo u Crnoj Gori. Vjerujemo da ulaganje u obrazovanje, praktične vještine i povezivanje mladih sa IT zajednicom predstavlja jedno od najvažnijih ulaganja u budućnost našeg društva. Čestitamo svim nagrađenim đacima i radujemo se što ćemo dio njihovog daljeg razvoja pratiti upravo kroz Cortex akademiju.

Digitalna transformacija nije IT projekat ona je promjena načina rada: ključne poruke konferencije “Digitalna transformacija u industrijskim sektorima”

Digitalna transformacija nije IT projekat ona je promjena načina rada: ključne poruke konferencije “Digitalna transformacija u industrijskim sektorima” Na konferenciji „Digitalna transformacija u industrijskim sektorima”, održanoj u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, okupili su se predstavnici privrede, javnog sektora, akademske zajednice i IT kompanija kako bi razmijenili uvide o tome kako digitalne tehnologije i vještačka inteligencija mijenjaju načine rada u poljoprivredi, proizvodnji, energetici i turizmu. Konferenciju je organizovao ICT Cortex u okviru MontEDIH projekta, sufinansiranog sredstvima Evropske unije iz programa Digitalna Evropa. Glavni predavač Branimir Bukilić, predsjednik Upravnog odbora ICT Cortex-a, postavio je temelje razgovora razgraničavanjem pojmova koji se često poistovjećuju: digitalizacija, digitalna transformacija i AI transformacija nisu sinonimi — to su tri stepenika zrelosti i svaki zahtijeva drugačiji pristup. „Digitalna transformacija nije IT projekat. To je kombinacija procesa, ljudi i strategije — a ne kupovina softvera. Tehnologija je oko 30% priče. Ostalih 70% su ljudi, procesi i podaci“, poručio je Bukilić, koji iza sebe ima više od 15 godina iskustva i hiljadu implementacija poslovnih softvera u različitim djelatnostima. Govoreći o tome šta zaista pokreće promjenu, Bukilić je naveo četiri sile koje su se danas poklopile i koje digitalizaciju čine dostupnom i najmanjim preduzećima: eksplozija podataka, dostupnost cloud infrastrukture, drastičan pad cijene tehnologije i — presudno — generativna vještačka inteligencija koja je složene alate prvi put približila svakome. Kroz pregled četiri sektora ključna za crnogorsku ekonomiju, on je prikazao konkretne rezultate digitalne transformacije: vinogradi i voćnjaci koji uvode senzorsko navodnjavanje tipično smanjuju potrošnju vode i hemije za oko 20%; proizvodni pogoni koji povežu procese u jedinstven sistem bilježe i do 30% manje neplaniranih zastoja; monitoring potrošnje energije u objektima otkriva uštede od 10 do 15% i prije ijedne veće investicije; a hoteli koji uvode dinamičke cijene i CRM sisteme bilježe rast prihoda po gostu i do 20%. Zajednički obrazac svih sektora — i ključna poruka dana — je jedinstven: podaci umjesto procjene, predviđanje umjesto reakcije, efikasnost i održivost zajedno. Panel „Značaj digitalnih tehnologija za razvoj biznisa”, koji je moderirala Valentina Radulović, direktorica Naučno-tehnološkog parka, produbio je ovu temu kroz iskustva iz prakse. Učesnici panela — Nikola Mićunović iz Glavnog grada Podgorice, Predrag Lešić iz kompanije Domen, Vladan Tabaš iz kompanije Čikom i Ranko Boca iz kompanije SkySat — govorili su o konkretnim koracima koji malim i srednjim preduzećima, ali i javnim institucijama, donose mjerljive rezultate u kratkom roku. Poseban panel posvećen upotrebi vještačke inteligencije u industrijskim sektorima moderirala je Nada Rakočević iz Privredne komore Crne Gore. Panelisti — Đorđe Krivokapić iz Ministarstva javne uprave, Dušan Banović iz Telekoma, Milutin Pavićević, suosnivač kompanija Alicorn i Zuno Games, te Branko Džakula, stručnjak za sajber bezbjednost iz kompanije Skenify — složili su se da AI više nije privilegija velikih korporacija. Centralna poruka panela: vještačka inteligencija izjednačava teren — mala firma danas može imati analitičke kapacitete kakve su do nedavno imali samo veliki igrači. Međutim, AI daje vrijednost samo nad sređenim podacima. Bez jasnih procesa i jednog izvora istine u organizaciji, ni najsofisticiraniji alat neće donijeti rezultate. Učesnici su naglasili i realan put ka AI transformaciji: ne kreće se od vještačke inteligencije, nego od reda u podacima i procesima. Firme koje to shvate kreću od malih, mjerljivih koraka — automatizacije jednog procesa, digitalizacije dokumentacije, postavljanja prvog zajedničkog sistema — i postepeno grade kapacitet za naprednije primjene. Pitanje sajber bezbjednosti bilo je prisutno kroz cijeli dan konferencije kao neizbježna dimenzija digitalne transformacije. Branko Džakula, serijski preduzetnik i stručnjak za sajber bezbjednost u kompaniji Skenify, ukazao je da vještačka inteligencija istovremeno mijenja i odbrambene i napadačke kapacitete u digitalnom prostoru. Dok organizacije digitalizuju procese i povećavaju broj povezanih sistema i uređaja, površina izložena potencijalnim napadima raste. AI alati omogućavaju sofisticiraniji phishing, automatizovane napade i brže pronalaženje ranjivosti, ali isto tako i brže otkrivanje prijetnji, automatizovanu zaštitu i pametniji monitoring. Poruka za kompanije koje tek ulaze u digitalnu transformaciju bila je jasna: bezbjednost nije nešto što se dodaje na kraju, nego mora biti ugrađena od prvog koraka. Pitanje nije da li će doći do pokušaja napada, nego kada i koliko je organizacija na to spremna. Poslijepodnevni dio konferencije bio je posvećen konkretnim primjenama. U tehnološkom bloku, pet kompanija članica klastera predstavilo je vlastite proizvode i rješenja, a razvila se i živa diskusija sa učesnicima. Konferenciju su zaokružile uspješne priče kompanija iz svih industrijskih sektora — konkretni primjeri crnogorskih preduzeća koja su prošla put digitalizacije i koja su danas vidljivo produktivnija, otpornija i konkurentnija zahvaljujući digitalnoj transformaciji. Konferenciju su otvorili dr Igor Radusinović, koordinator MontEDIH projekta s Univerziteta Crne Gore, i Ana Marković, projektna menadžerka ICT Cortex-a, naglašavajući da je cilj konferencije bio upravo ovaj: razmjena znanja i iskustava koja će konkretnim preduzećima i institucijama pomoći da naprave sljedeći korak. Taj sljedeći korak, kako je tokom dana ponovljeno više puta, ne mora biti velik. Najuspješnije kompanije u digitalnoj transformaciji nisu one koje su sve promijenile odjednom  nego one koje su krenule od jednog problema, izmjerile rezultat i nastavile dalje. ICT Cortex je nevladina organizacija i crnogorski klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj. Okuplja vodeće IT kompanije u zemlji sa zajedničkom misijom promovisanja sektora, internacionalizacije, edukacije i digitalne transformacije. MontEDIH je projekat koji je sufinansiran sredstvima Evropske unije iz programa Digitalna Evropa i sredstvima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva javne uprave Crne Gore i Ministarstva regionalnog-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

IT SPOT konferencija po četvrti put u Podgorici – 15. i 16. oktobar u Muzičkom centru Crne Gore

IT SPOT konferencija po četvrti put u Podgorici – 15. i 16. oktobar u Muzičkom centru Crne Gore IT SPOT konferencija, jedan od najznačajnijih događaja u oblasti informacionih tehnologija i digitalne transformacije u Crnoj Gori i regionu, biće održana po četvrti put 15. i 16. oktobra u Muzičkom centru Crne Gore u Podgorici. Organizatori ističu da konferencija i ove godine ostaje u glavnom gradu, jer Podgorici treba da ostane jedan ovakav događaj koji okuplja ključne aktere iz IT industrije, biznisa, javnog sektora i inovacionog ekosistema i koji doprinosi razvoju savremenog digitalnog društva. IT SPOT je tokom prethodnih izdanja izrastao u centralno mjesto susreta eksperata, lidera i inovatora, a i ove godine nastavlja da gradi prostor za razmjenu znanja, iskustava i ideja koje oblikuju budućnost poslovanja i tehnologije. Fokus konferencije ostaje na digitalnoj transformaciji u širem poslovnom kontekstu, sa posebnim akcentom na primjenu vještačke inteligencije, novih tehnologija, savremenog marketinga, kao i razvoja biznisa i inovacija. Kroz predavanja, panel diskusije i interaktivne formate, IT SPOT će i ove godine otvoriti ključna pitanja savremenog digitalnog okruženja i trendova koji mijenjaju način na koji poslujemo i živimo. Konferencija će okupiti domaće i regionalne stručnjake, predstavnike kompanija, institucija i startapa, sa ciljem jačanja saradnje i podsticanja inovacija koje doprinose razvoju digitalne ekonomije. Uskoro nas očekuju i najave regionalnih i svjetskih stručnjaka koji će biti govornici na ovogodišnjem izdanju konferencije. IT SPOT 2026 potvrđuje status jedne od najvažnijih regionalnih platformi za dijalog o budućnosti tehnologije i biznisa, a Podgorica ostaje njeno prirodno mjesto okupljanja. Organizator konferencije je nevladina organizacija ICT Cortex.

ICT Cortex organizuje konferenciju „Digitalna transformacija u industrijskim sektorima”

ICT Cortex organizuje konferenciju „Digitalna transformacija u industrijskim sektorima” Nevladina organizacija ICT Cortex poziva startapove, mikro, mala i srednja preduzeća te predstavnike javnih institucija na konferenciju „Digitalna transformacija u industrijskim sektorima”, koja će se održati 17. juna 2026. godine u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore. Cilj konferencije je da okupi predstavnike industrije, javnog sektora i stručne zajednice kako bi razmijenili znanja i iskustva o primjeni digitalnih tehnologija u unapređenju konkurentnosti kroz inovacije, automatizaciju i pametna rješenja. Učesnici će imati priliku da se upoznaju s konkretnim primjerima dobre prakse i dostupnom podrškom za digitalnu transformaciju preduzeća. Ključna tema je Digitalizacija u industrijskim sektorima i baviće se načinom na koji digitalne tehnologije mijenjaju proizvodne i poslovne procese te prednostima koje donose javnom sektoru i malim preduzećima. O ovome će govoriti Branimir Bukilić, predsjednik Upravnog odbora ICT Cortex-a. Slijede dva panela: „Značaj digitalnih tehnologija za razvoj biznisa”, koji moderira Valentina Radulović, direktorica Naučno-tehnološkog parka, te „Upotreba AI-a u različitim industrijskim sektorima” u moderaciji Nade Rakočević iz Privredne komore Crne Gore. U tehnološkom bloku šest kompanija članica ICT klastera predstaviće vlastite proizvode i usluge, a konferencija će biti zaokružena uspješnim pričama domaćih kompanija,  konkretnim primjerima puta kroz digitalizaciju poslovnih procesa. Učešće na konferencije je besplatno, a organizator je ICT Cortex u okviru MontEDIH projekta koji je sufinansiran sredstvima Evropske unije iz programa Digitalna Evropa i sredstvima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva javne uprave Crne Gore i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Zainteresovani učesnici pozivaju se da iskažu interesovanje popunjavanjem prijavnog formulara, nakon čega će ih predstavnici organizatora kontaktirati radi podrške u procesu zvanične prijave za ovaj servis u okviru MontEDIH projekta. Agendu konferencije možete pogledati OVDJE, a prijavni formular dostupan je na sljedećem LINKU. ICT Cortex je nevladina organizacija te crnogorski klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj. Okuplja vodeće IT kompanije u zemlji sa zajedničkom misijom promovisanja sektora, internacionalizacije, edukacije i digitalne transformacije. contact@ictcortex.me | +382 67 109 582 | www.ictcortex.me

Cortex selo zvanično otvara vrata: tri godine od ideje do doma za 115 porodica IT profesionalaca

Cortex selo zvanično otvarilo vrata: tri godine od ideje do doma za 115 porodica IT profesionalaca Naselje koje je u aprilu 2023. predstavljeno javnosti kao vizija, danas je živa zajednica, useljeno svih 115 stanova Podgorica, 5. jun 2026. Ono što je prije tri godine zvučalo gotovo utopijski danas je stvarnost. Cortex selo, prvi stambeni kompleks u Crnoj Gori izgrađen za zaposlene u ICT sektoru, zvanično je otvorio svoja vrata. Na platou u srcu kompleksa, 4. juna 2026. godine sa početkom u 19.00 časova, nevladina organizacija ICT Cortex i partneri na projektu “Cortex selo” obilježili su svečano useljenje ovog kompleksa u kojem danas živi 115 porodica IT profesionalaca. Projekat stambenog obezbjeđenja prvi put je predstavljen javnosti u aprilu 2023. godine, kao zajednička inicijativa privrede gdje je 19 IT kompanija koje okuplja klaster ICT Cortex odlučilo da svojim zaposlenima pomognu da riješe jedno od najvažnijih životnih pitanja. Cilj je od početka bio jasan: smanjiti odlazak IT stručnjaka iz Crne Gore i stvoriti ambijent u kojem mladi ljudi vide svoju budućnost kod kuće. Nešto više od tri godine kasnije, prvi stanari su useljeni, a danas, tri godine od prve prezentacije projekta, svih 115 stanova je useljeno i opremljeno, a kompleks počinje da živi punim životom. „Kada smo prije tri godine izašli pred javnost sa idejom Cortex sela, znali smo da nudimo nešto što na tržištu ne postoji. Ono što nismo znali jeste koliko će izazova stati između te ideje i trenutka kada prvi stanari preuzmu ključeve. Na početku nismo imali ni jednog partnera, ni banku, ni lokaciju, ni investitora — krenuli smo praktično od nule. Međutim, upravo ti izazovi su nas dodatno motivisali, jer smo od početka vjerovali da ono što gradimo ima smisao i za ljude koji ovdje žive, i za Crnu Goru u cjelini. Danas, kada vidim 115 porodica u ovom kompleksu, znam da je svaka prevaziđena prepreka bila vrijedna truda. Cortex selo je dokaz šta zajednica može da postigne kada kompanije prestanu da budu konkurenti i postanu partneri.”  Branimir BukilićPredsjednik Upravnog odbora ICT Cortexa Kao odgovoran poslovni subjekat koji je svjestan važnosti ovog projekta za širi ekonomski kontekst, NLB banka je donijela odluku da podrži projekat koji je tada još uvijek bio u idejnoj fazi te ponudila izutetno povoljne uslove. Ogledaju se kroz fiksnu kamatnu stopu od 4%, bez naknade za obradu kredita na period do 300 mjeseci uz 10% realizacije nakon odobrenja kredita, 90% nakon upisa hipoteke. Na ovaj način, NLB Banka omogućila je značajnu uštedu i benefite za zaposlene u IT kompanijama klastera i dala svoj doprinos stvaranju bolje budućnosti za sve članove društva. “U NLB-u smo izuzetno ponosni što smo bili dio projekta Cortex selo, koji na najbolji način pokazuje kako inovativne ideje, kada imaju prave partnere, mogu da postanu stvarnost. Od samog početka prepoznali smo potencijal ovog projekta ne samo u njegovoj jedinstvenosti na tržištu, već i u ljudima koji stoje iza njega. Kroz snažnu saradnju ICT Cortex-a, kompanija članica klastera, projektanata i našeg tima, uspjeli smo da u relativno kratkom roku realizujemo kompleksan i ambiciozan projekat. Zadovoljstvo nam je što smo kao partner mogli da doprinesemo da ovaj projekat dobije finansijsku podršku pod konkurentnim uslovima i time postane dostupniji njegovim korisnicima. Posebno nam je važno da podržavamo projekte koji stvaraju dugoročnu vrijednost i doprinose razvoju društva. Cortex selo je upravo takav primjer, usmjeren ka mladim, obrazovanim ljudima koji grade budućnost Crne Gore.” Martin LeberlePredsjednik Upravnog odbora NLB banke AD Podgorica Značaj projekta prepoznala je i Vlada Crne Gore. Gospodin Slaven Radunović, Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine naglasio je stratešku dimenziju onoga što je ICT zajednica uspjela da ostvari: „Posebno je važno što je ova inicijativa potekla iz ICT zajednice, koja predstavlja jednu od ključnih pokretačkih snaga razvoja crnogorske ekonomije. Ovakvi projekti jasno pokazuju koliko je značajno da upravo struka preuzima aktivnu ulogu ne samo u tehnološkom i ekonomskom razvoju, već i u kreiranju uslova za kvalitetniji život. Na ovaj način se ne samo realizuju konkretni razvojni projekti, već se doprinosi i jednom od strateških ciljeva — zadržavanju i afirmaciji stručnih kadrova u zemlji.” Cortex selo je kompleks sa pet stambenih objekata koje karakteriše jedinstven arhitektonski izraz.  U njima se nalazi 115 stambenih jedinica prosječne neto površine oko 80 m², na ukupno 12.500 m² nadzemne bruto površine. Naselje je projektovano „po mjeri čovjeka” te niska spratnost, komforni stanovi, visoki plafoni, velike staklene površine, podzemna garaža sa 120 mjesta za stanare i dodatnih 30 parking mjesta za posjetioce, a u parteru je obezbijeđeno 4.500 m² uređenih zelenih površina sa preko 100 visokih sadnica, fitness zona, park, ugostiteljski objekat za zajednicu, dječije igralište i sportsko-rekreativne površine. Kompleks prati savremene standarde održivosti te su predviđene instalacije za solarne panele, punjači za električne automobile i nezavisni sistem irigacije zelenila. Zahvaljujući povoljnoj cijeni gradnje, subvencionisanim kamatama i kreditnim uslovima, ukupna ušteda po zaposlenom u odnosu na tržišne uslove iznosi oko 162.000 eura. „Naš zadatak bio je da stvorimo naselje po mjeri čovjeka, sa dovoljno svjetlosti, zelenila, prostora za djecu i za zajednicu. Najveća nagrada za jedan arhitektonski tim nije nacrt, već trenutak kada vidite da ljudi u tom prostoru zaista žive, druže se i osjećaju kao kod kuće. Cortex selo je upravo to.” – Miloš Laković, arhitekta na projektu “Cortex selo” Priznajem da na samom početku nijesam bio veliki optimista, projekat je djelovao izuzetno zahtjevno i kompleksno. Danas, kada vidim useljene i uređene stanove, porodice koje žive svoj svakodnevni život u Cortex selu i atmosferu koju je ovaj kompleks dobio, znam da je svaki uloženi napor imao puni smisao. Postavili smo standarde gradnje na koje smo iskreno ponosni i vjerujemo da Cortex selo već mijenja percepciju modernog stanovanja u Podgorici. Posebno nam je važno što smo stvorili prostor koji nije samo skup zgrada, već mjesto kvalitetnog i porodičnog života.” Zoran DrobnjakIzvršni direktor građevinske kompanije Eurozox Na kraju, ono što sve brojeve i arhitektonske koncepte stavlja u pravi kontekst jesu sami stanari oni za koje je kompleks i građen. Vahid Kavazović, jedan od prvih koji su se uselili, opisuje šta Cortex selo znači za njih:  “Kada smo prvi put

Kompanija One i partneri: Djevojčice hakovale stereotipe oblikujući novu generaciju digitalnih liderki u Crnoj Gori

Da budućnost ICT sektora u Crnoj Gori više ne smije biti rezervisana dominantno za muškarce, danas su poručile pobjednice kreativnog izazova kampanje „Djevojčice hakuju stereotipe“. Na centralnom događaju u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, koji je okupio najviše predstavnike Evropske unije, civilnog sektora i privrede, predstavljeni su radovi koji dokazuju da je nova generacija djevojčica spremna da preuzme kormilo u profesijama budućnosti. Kampanja, koju tradicionalno realizuje kompanija One, ove godine je kroz snažno partnerstvo sa Delegacijom Evropske unije, Centrom za ženska prava, ICT Cortex-om i IPC Tehnopolis, uspjela da kulturološki kod koji djevojčice udaljava od tehnologije stavi u fokus javnosti. Centralni dio događaja bila je panel diskusija na kojoj su lideri partnerskih organizacija bez rukavica govorili o suštini problema- ekonomskoj moći i odsustvu žena sa pozicija na kojima se donose ključne odluke. „Danas nismo samo uručili nagrade, već smo vidjeli dokaz da ove djevojčice imaju viziju i hrabrost koja nadilazi stereotipe kojima ih društvo opterećuje. Naša je obaveza, ne samo kao kompanije One, već kao lidera različitih sektora, da im obezbijedimo put do onih krugova moći u kojima se kreira sjutrašnjica. Podatak da je na globalnom nivou tek svaka peta liderska pozicija u tech industriji pripala ženama je poziv na akciju koji smo danas u Podgorici jednoglasno prihvatili. Mi ne želimo da ih učimo da se prilagođavaju, već da same kreiraju svoja pravila.” Branko Mitrović, izvršni direktor kompanije One  Da digitalna transformacija Crne Gore mora biti inkluzivna, potvrdili su i ostali čelnici ujedinjenog fronta partnera. ”Za Evropsku uniju, uključivanje žena u ICT nije samo pitanje pravednosti- to je pitanje kvaliteta, konkurentnosti i napretka. Digitalna Evropa i digitalna Crna Gora pripadaju svima.Kada žene i djevojčice nijesu samo korisnice tehnologije, već i njene kreatorke, ne činimo digitalni svijet samo ravnopravnijim, činimo ga boljim”  Friederike Wuenschmann, službenica za politike ljudskih prava i vladavine prava pri Delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori. „Biti jedina žena u nekoj industriji nije ni lako ni ugodno, ali je važno. Svaki put kada neka od nas preuzme projekat, povede tim ili zakorači u profesiju koja dugo nije bila naša, neka djevojčica to vidi i pomjera granicu onoga što smatra mogućim. Zato je važno da žene u IT-u budu vidljive , da inspirišu i budu uzori. Tako se mijenja svijet”. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava Iz perspektive ICT Cortex-a, koji okuplja vodeće IT kompanije u Crnoj Gori, navode da digitalna budućnost ne može biti održiva bez uključiva svih. ”Kroz ovu kampanju i edukacije koje su tokom proteklog mjeseca realizovali mentori iz naših kompanija članica, poslali smo vrlo jasnu poruku: u IT industriji ima mjesta za sve koji imaju znanje, radoznalost i hrabrost da stvaraju. Na nama kao privredi je da otvorimo vrata, ali i da aktivno radimo na tome da djevojčice u njima vide svoju šansu. Ova generacija već pokazuje da granice ne postoje!” Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica ICT Cortex-a “Da digitalna transformacija Crne Gore mora biti inkluzivna, potvrđuje naš svakodnevni rad sa djevojčicama koje, uz odgovarajuću podršku, brzo razvijaju samopouzdanje i interesovanje za ICT. Ove radionice jasno pokazuju da se stereotipi mogu uspješno razbijati na lokalnom nivou, stvarajući prostor za novu generaciju djevojčica koje sebe vide kao ravnopravne akterke digitalne budućnosti”. Đorđije Brkuljan, VD izvršnog direktora IPC Tehnopolis, Digitalna izložba: Kreativnost kao odgovor na predrasude Tokom događaja otvorena je digitalna izložba radova učenica koje su prošle kroz radionice u Nikšiću i Podgorici. Kroz video zapise, digitalne stripove i animacije, učesnice su na autentičan način „hakovale“ predrasude. Nagrada u kategoriji najbolja poruka prema ocjeni žirija pripala je 17 godišnjoj Katarini Vlahović, učenici Gimnazije Slobodan Škerović. Nagrada u konkurenciji za najbolju digitalnu realizacija pripala je Nikolini Pisarević za digitalnu igricu koju je osmislila i realizovala na temu Djevojčice hakuje stereotipe. Nagrada za najkreativniji rad pripala je desetogodišnjoj Elli Marković. Nakon zvaničnog dijela, učesnice su, u saradnji sa mentorima iz ICT Cortex-a, učestvovale u praktičnim radionicama gdje su imale priliku da se iz prve ruke upoznaju sa procesima kreiranja tehnoloških rješenja. U okviru radionice Centra za ženska prava učile su kako da prepoznaju stereotipe, ali i na koji način da na njih adekvatno reaguju i doprinesu njihovom prevazilaženju. Kroz radionicu „Kodiramo robote, dekodiramo stereotipe“, koju su realizovale Milica Gogić i Zlata Pelević Racković iz Smart Hub Dvorišta, učesnice su kroz robotičke izazove i interaktivnu mapu zadataka povezivale tehnologiju sa svakodnevnim iskustvima, razvijajući samopouzdanje i razumijevanje sopstvenih mogućnosti u digitalnom okruženju. Dodatno, kroz radionicu „Cyber Princess Elia“, koju su vodile Biljana Krivokapić iz BiPTech-a i Danijela Petrović iz Women4Cyber Montenegro, djevojčice su kroz priču, igru i simulacije učile o sigurnosti u online prostoru, razvijajući svijest o zaštiti podataka i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu. Ovaj događaj je još jednom potvrdio da, kada se udruže privatni sektor, međunarodne organizacije i civilno društvo, poruka o ravnopravnosti dobija neophodnu težinu i konkretne rezultate. Kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“ ovim događajem zatvara ciklus za 2026. godinu, ali misija osnaživanja djevojčica ostaje trajna obaveza svih partnera.

Djevojčice hakuju stereotipe: Nova generacija koja mijenja kod i pravila igre u ICT-u

Dok se stereotipi o „muškim zanimanjima“ i dalje tiho prenose kroz generacije, više od dvadeset djevojčica iz petog i šestog razreda podgoričke OŠ “Maksim Gorki” kroz prve linije koda pokazuju da tehnologija nema pol. Zajedno sa 80 djevojčica koje su u nikšićkom IPC Tehnopolisu već hakovale kulturološki kod, one danas čine rastuću zajednicu iz koje počinje stvarna promjena- koja ne dolazi naglo, već se gradi kroz kontinuitet i upornost. Kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“, koju kompanija One realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije, Centra za ženska prava, ICT Cortex-a i IPC Tehnopolis-a, fokusira se na suštinski izazov: odsustvo žena iz prostora u kojem se kreira ekonomska i društvena budućnost. Jer, upravo tamo gdje su uticaj i moć najveći, prisustvo žena i dalje je najmanje. „Tehnologija se doživljava kao prostor jednakih mogućnosti, ali realnost to polazište i dalje demantuje. Iako mnogi kažu da ICT ne poznaje pol, društveni obrasci i dalje određuju ko u taj prostor ulazi potpuno prirodno, a ko ne. Djevojčicama ne nedostaju talenat, znanje , radoznalost, baš kao ni pristup. Ono što im često nedostaje jeste okruženje koje ih neće ograničiti unaprijed definisanim očekivanjima. Ako im stalno govorimo šta je ‘za njih’, a šta nije, ne možemo očekivati da će slobodno birati puteve koji izlaze iz tih okvira. Naš cilj nije da ih učimo kako da se uklope, već kako da mijenjaju ovaj kod, odnosno- kako da hakuju stereotip”, kazala je Jelena Marković Čađenović, ekspertkinja za komunikacije kompanije One. Inicijativa povodom Međunarodnog dana djevojčica u ICT-ju, kako kažu njeni kreatori, poziv je da zajedno kao društvo preispitamo te obrasce. Upravo u takvom okruženju nastaju i prvi pomaci- oni koji se ne mjere statistikama, već samopouzdanjem. „Kada programiram, imam osjećaj da sama odlučujem šta mogu da napravim i kako će moj svijet da izgleda. Mislim da programiranje pokazuje da djevojčice mogu sve. Ovo je svakako moj izbor, i moj kod“, kazala je Anastasija Mijović, učesnica radionice, dodajući da će kroz konkurs kompanije One i partnera pokušati da pokaže kako ona vidi razbijanje stereotipa kroz svoj digitalni rad. Radionica „Programiranje u Scratchu“ realizovana je uz podršku ICT Cortex-a, sa ciljem da djevojčicama približi tehnologiju kroz interaktivan i kreativan pristup. Kako ističu iz ove organizacije, interesovanje i angažman učesnica potvrđuju da potencijal postoji, ali da ga je potrebno kontinuirano podsticati. „Radionica ‘Programiranje u Scratchu’ sa ciljem da razbijemo jedan od najprisutnijih stereotipa, a to je da programiranje nije za djevojčice. Posebno nas raduje što su djevojčice pokazale veliko interesovanje, radoznalost i, što je najvažnije, istinsko uživanje u radu. Kroz interaktivan pristup ne samo da su usvajale nova znanja, već su na vrlo prirodan način pokazale da interesovanje za tehnologiju nema nikakve veze sa polom. Upravo ovakva iskustva potvrđuju koliko je važno stvarati prilike u kojima djevojčice mogu da se oprobaju, istraže i prepoznaju sebe u IT svijetu. Kao partneri na projektu, vjerujemo da je ovo važan prvi korak ka izgradnji okruženja u kojem djevojčice ne samo da imaju pristup tehnologijama, već i osjećaj da tu i pripadaju “, kazala je Zorka Vojinović, marketing menadžerka u ICT Cortex-u. „Programiranje mi je pokazalo da mogu da stvaram, a ne samo da koristim tehnologiju. Mislim da nema razloga da djevojčice ne budu dio ovog svijeta, čak naprotiv. Pol ne nameće ni interosavanja, ni izbor profesije“, poručila je Nina Marković, druga učesnica radionice. U okviru kampanje, djevojčice su pozvane da kroz digitalne radove- video, strip, animaciju ili drugi kreativni format, pokažu kako izgleda „hakovanje“ stereotipa u njihovom svijetu. Radove je potrebno poslati kompaniji One, a radovi će biti predstavljeni 21. aprila u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, gdje će najbolje autorke dobiti priliku da svoje ideje podijele sa širom javnošću i IT zajednicom. Kontinuitet ovakvih inicijativa ključan je za dugoročnu promjenu, jer se upravo kroz ponavljanje i prisustvo grade novi obrasci- oni u kojima djevojčice ne traže dozvolu da budu dio tehnologije, već u njoj prirodno pronalaze svoje mjesto. „Jer budućnost tehnologije ne smije imati unaprijed zadate granice, a upravo su djevojčice te koje ih mogu pomjeriti“, poručuju svi partneri u projektu.

”Djevojčice hakuju stereotipe”: Ako je tehnologija za sve, zašto žene nijesu tamo gdje se odlučuje?

”Djevojčice hakuju stereotipe”: Ako je tehnologija za sve, zašto žene nijesu tamo gdje se odlučuje? Tehnologija danas oblikuje svijet i raspodjelu moći. Iako su vrata ICT industrije formalno otvorena svima, djevojčice i dalje skreću s tog puta- ne zbog nedostatka znanja ili pristupa, već zbog tiho nametnutih očekivanja o tome gdje „pripadaju“. Upravo zato kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“, koju kompanija One realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije, Centra za ženska prava, ICT Cortex-a i IPC Tehnopolis-a, fokus stavlja na suštinski izazov: odsustvo žena iz prostora u kojem se kreira ekonomska i društvena budućnost. Jer, tamo gdje su kapital i uticaj najveći, prisustvo žena i dalje je najmanje. Govoreći o tome da prepreke nijesu u tehnologiji, već u okruženju koje djevojčicama unaprijed nameće stereotip, iz kompanije One poručuju da je pitanje rodne ravnopravnosti u ICT-ju zapravo pitanje pristupa moći i odlučivanju. “Djevojčicama ne nedostaje pristup računarima ili internetu. Nedostaje im okruženje koje im neće dodjeljivati uloge prije nego što same odaberu. Ova industrija je danas epicentar ekonomske moći, a na globalnom nivou tek svaku petu lidersku poziciju u tech sektoru zauzimaju žene. Jasno je da one ostaju van krugova u kojima se donose odluke. Zato u kompaniji One vjerujemo da ova kampanja nije priča o tehnologiji, već o oslobađanju od nametnutih kulturnih narativa. Naš cilj nije da ih učimo kako da se uklope u IT sektor, već kako da ‘hakuju’ stereotipe koji im stoje na putu da ga vode,” Biljana Radusinović, izvršna direktorica Ljudskih resursa kompanije One. Designer Najopasniji stereotipi upravo su oni koje ne prepoznajemo, kazala je Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava. „Najopasniji stereotipi nijesu oni koje jasno prepoznajemo, već oni koji se nameću kao neupitni i zdravorazumski. To su često neizgovorena očekivanja okoline i ‘normalizovane’ pretpostavke o tome šta jeste ili nije prikladno za djevojčice. Zato je važno da ne govorimo samo o pristupu, već i o tome ko oblikuje naša uvjerenja i čiji se glas smatra relevantnim. Promjena nastaje onda kada i djevojčice i dječake naučimo da prepoznaju te nevidljive mehanizme i ohrabrimo ih da ih mijenjaju. Drago mi je što kroz ovaj projekat i Centar za ženska prava ima priliku da tome doprinese“, Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava. Designer Iz ICT Cortex-a poručuju da je ključno da djevojčice vide da prostor u IT industriji već postoji i da im pripada, ali i da imaju podršku da u njemu istraju i razvijaju svoje potencijale. „U ICT Cortex zajednici brojne žene već svojim znanjem, rezultatima i liderstvom pokazuju da im je mjesto u IT industriji. Naša zajednica je najbolji primjer da prostor postoji te da je više nego otvoren, a zadatak je da djevojčicama pokažemo da mu jednako pripadaju i osnažimo ih da istraju uprkos stereotipima. Jer kada razvijaju svoje vještine, one ne samo da pronalaze svoje mjesto u IT-u, već postaju one koje ga grade “ Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica ICT Cortex-a Designer „U Tehnopolisu djevojčicama nudimo konkretna znanja i iskustva kroz radionice i praktičan rad. Tako im dajemo priliku da razvijaju vještine i preispituju stereotipe koji ih često sputavaju prije nego što i pokušaju. Ovakvi programi nijesu samo edukacija, već početak promjene u kojoj djevojčice vidimo kao buduće liderke tehnološke scene“ Vanja Zorić Šundić, pomoćnica direktora u IPC Tehnopolis. Designer Izazov za djevojčice: Preuzmi narativ i pokaži kako se ruše stereotipi Promjena počinje onda kada djevojčice same progovore. Zato kompanija One poziva učenice da kroz digitalni rad- strip, kratki video, interaktivni poster ili drugi kreativni format, pokažu kako izgleda „hakovanje“ stereotipa u njihovom svijetu. Radove je potrebno poslati do sredine aprila na ovu e mail adresu. Radovi će biti predstavljeni na digitalnoj izložbi 21. aprila u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, gdje će najbolje autorke biti nagrađene, postajući istovremeno svojevrstan znak društvene promjene. “Jer budućnost tehnologije ne smije imati unaprijed zadate granice- a upravo su djevojčice te koje ih mogu pomjeriti!”, šalje poruku kompanija One sa partnerima.

ICT Cortex osnažuje kadar u IT kompanijama članicama kroz obuke iz oblasti vještačke inteligencije uz podršku Fonda za inovacije

ICT Cortex osnažuje kadar u IT kompanijama članicama kroz obuke iz oblasti vještačke inteligencije uz podršku Fonda za inovacije Nevladina organizacija ICT Cortex realizuje projekat „Nova generacija malih i srednjih preduzeća — osnaživanje kroz vještačku inteligenciju (NextGenSME)”, uz finansijsku podršku Fonda za inovacije Crne Gore, u okviru programske linije za realizaciju edukativnih programa u S3 oblastima. Cilj projekta je osnaživanje kadrova ICT kompanija članica ICT Cortex-a kroz unapređenje znanja i praktičnih vještina u primjeni alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, čime se doprinosi jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovoj spremnosti za savremene tehnološke izazove. U okviru projekta organizovane su dvije petodnevne specijalizovane obuke namijenjene zaposlenima u kompanijama članicama ICT Cortex-a, a obuke je vodio stručnjak sa višedecensijskim iskustvom u oblasti vještačke inteligencije Miodrag Vujković. Jedna obuka fokusirana je na praktičnu primjenu AI alata u poslovnim procesima, uključujući oblasti ljudskih resursa, administracije, marketinga i projektnog menadžmenta, dok je druga namijenjena tehničkom osoblju te developerima i programerima, sa ciljem proširivanja znanja o savremenim AI tehnologijama i njihovoj implementaciji u razvoju softverskih rješenja. Kroz ovakav program edukacije, ICT Cortex nastavlja da podstiče razvoj kompetencija u ICT sektoru i aktivno doprinosi digitalnoj transformaciji poslovanja u Crnoj Gori, stvarajući prostor za usvajanje novih tehnologija i njihovu primjenu u svakodnevnom radu kompanija. Projekat NextGenSME predstavlja još jedan korak ka jačanju znanja i inovacionog potencijala domaće ICT zajednice, sa posebnim fokusom na praktičnu primjenu vještačke inteligencije u poslovanju i unapređenje kapaciteta crnogorskih ICT kompanija.

Uspješno završen Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora bila dio svjetske mreže razvoja video-igara

Uspješno završen Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora bila dio svjetske mreže razvoja video-igara Global Game Jam 2026 u Podgorici uspješno je održan od 30. januara do 1. februara u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, čime se i Podgorica uključila u svjetsku mrežu razvoja video-igara, događaja realizovanog u okviru projekta CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations koji u Crnoj Gori implementira nevladina organizacija ICT Cortex. Ovaj projekat sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska–Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021–2027, uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Global Game Jam predstavlja najveći svjetski hackathon za razvoj video-igara, koji istovremeno povezuje kreativce u više od 100 zemalja širom planete. Tokom 48 sati intenzivnog rada, programeri, dizajneri, umjetnici i zaljubljenici u video-igre iz cijele Crne Gore okupili su se u timove, testirali ideje, razvijali prve prototipe igara i pretvarali početne koncepte u funkcionalne, igrive projekte. Tokom događaja, 15 timova sa ukupno 45 učesnika iz Podgorice, Bara, Bijelog Polja, Nikšića, Berana i drugih gradova razvijalo je originalne video-igre na zadatu temu, kombinujući programiranje, dizajn, zvuk i storytelling. Poseban doprinos dali su mentori:  Aleksandar Dlabač, Milutin Pavićević, Mišo Vukčević, Konstantin Zhukov i Magomed Omarov koji su učesnicima pomagali da unaprijede ideje, tehnička rješenja i timsku saradnju. “Global Game Jam u Podgorici pokazao je koliko naši mladi talenti mogu biti kreativni kada im se pruži prostor i podrška. Kroz CBC GAIN želimo da gradimo zajednicu koja povezuje tehnologiju, obrazovanje i kreativne industrije,” kazala je Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica nevladine organizacije ICT Cortex. Global Game Jam u Podgorici nije bio klasično takmičenje, već platforma za učenje, povezivanje i profesionalni razvoj, gdje su učesnici sticali iskustva primjenjiva u industiji razvoja video-igara i IT industriji, kao i nove kontakte koji mogu prerasti u buduće projekte i saradnje. “Global Game Jam je još jednom pokazao da njegova vrijednost ne leži u nagradama, već u procesu stvaranja i razmjene znanja. Tokom 48 sati intenzivnog rada, učesnici su imali priliku da testiraju sopstvene vještine, rade u novim timovima i pretvore ideje u funkcionalne prototipe igara. Kratko vrijeme i dinamičan tempo rada doprinijeli su tome da se fokus stavi na kreativnost, učenje i saradnju. Posebnu vrijednost događaju dali su mentori i gosti iz međunarodnih kompanija i regionalne IT zajednice, koji su kroz razgovore i praktične savjete pomogli timovima da prevaziđu izazove u dizajnu, razvoju i organizaciji rada. Njihovo iskustvo bilo je značajna podrška učesnicima tokom cijelog procesa. Veliko interesovanje za učešće potvrdilo je da u zajednici postoji snažna potreba za ovakvim formatima događaja. Iako kapaciteti nijesu omogućili da se prijave svi zainteresovani, to vidimo kao podsticaj za dalji razvoj i proširenje programa u narednim izdanjima. Dodatno nas raduje što je događaj privukao i širu publiku kako bi se upoznali sa projektima i ljudima koji stoje iza njih.” Miloš Šćepanović Game menadžer na projektu CBC GAIN “Ovo iskustvo nam je pokazalo koliko možemo da uradimo za samo 48 sati kada radimo zajedno. Mentori su nam pomogli da unaprijedimo ideju, a atmosfera nas je motivisala da nastavimo da razvijamo igru i nakon Game Jama. Realizacijom Global Game Jama u Podgorici, Crna Gora dodatno jača svoju poziciju u oblasti kreativnih tehnologija i razvoja mladih talenata, povezujući lokalnu scenu sa globalnim trendovima i industrijom razvoja video-igara. Nevladina organizacija ICT Cortex kroz projekat CBC GAIN nastavlja da gradi most između obrazovanja, tehnologije i kreativnih industrija, stvarajući nove prilike za nove generacije i jačanje digitalnog ekosistema Crne Gore.

Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora uključena u svjetsku mrežu razvoja video-igara

Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora uključena u svjetsku mrežu razvoja video-igara Podgorica će od 30. januara do 1. februara biti domaćin jednog od najvećih svjetskih događaja za razvoj video-igara: Global Game Jam, koji se po prvi put u ovom formatu realizuje u okviru projekta CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations. Game Jam u Podgorici realizuje se u okviru projekta CBC GAIN koji u Crnoj Gori implementira nevladina organizacija ICT Cortex, a sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska–Bosna i Hercegovina– Crna Gora 2021–2027. Aktivnosti u Crnoj Gori realizuju se uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Događaj će se održati u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, a okupiće 15 timova i 45 učesnika iz cijele Crne Gore: iz Podgorice, Bara, Bijelog Polja, Nikšića, Berana i drugih gradova. Posebno raduje činjenica da veliki broj učesnika čine mladi ljudi koji tek ulaze u svijet razvoja igara, programiranja, dizajna i kreativnih industrija. Global Game Jam je dio svjetske inicijative koja se istovremeno realizuje u stotinama gradova širom planete. Tokom 48 sati, učesnici širom svijeta, pa tako i u Podgorici, rade na kreiranju video-igara, razmjenjuju znanja i povezuju se sa globalnom zajednicom stvaralaca video-igara Važno je naglasiti da Game Jam u Podgorici nije klasično takmičenje. Fokus je na učenju, zajedništvu i izgradnji zajednice. Učesnici će imati priliku da rade uz podršku mentora, da eksperimentišu, dijele ideje, razvijaju vještine i stvaraju nove profesionalne veze koje mogu prerasti u buduće projekte i karijere. Kroz CBC GAIN projekat i Global Game Jam, Crna Gora se pozicionira kao mjesto koje podržava kreativne tehnologije, razvoj mladih talenata i savremene digitalne industrije, povezujući lokalnu scenu sa globalnim trendovima u industriji razvoja video-igara i inovacijama

Otvoren prvi centar za razvoj video-igara u Crnoj Gori: Savremena oprema i besplatne edukacije

Otvoren prvi centar za razvoj video-igara u Crnoj Gori: na raspolaganju savremena oprema i besplatne edukacije Podgorica je postala dom prvog centra za razvoj video-igara u Crnoj Gori – Game Development Hub, koji će mladima i svima zainteresovanim omogućiti besplatan pristup savremenoj opremi i edukacijama iz oblasti programiranja video-igara. Centar je opremljen sredstvima u vrijednosti od 100.000 EUR, obezbijeđenim kroz EU projekat CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations, koji realizuje nevladina organizacija ICT Cortex, a sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska –Bosna i Hercegovina–Crna Gora  2021–2027. Aktivnosti u Crnoj Gori realizuju se uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnju sa nevladinim organizacijama. Za potrebe Game Development Hub-a obezbijeđena je adekvatna oprema koja omogućava kvalitetnu realizaciju edukativnih i razvojnih aktivnosti. U okviru računarske sale dostupno je 21 radno mjesto, uključujući po računar, sto, stolicu, monitor, miš, tastaturu i slušalice, a sala je opremljena i projektorom kako bi se adekvatno mogle sprovoditi edukacije, prezentacije i radionice. Druga prostorija uređena je kao zona za umrežavanje, opremljena TV uređajima, Sony PlayStation i Nintendo konzolama, kao i VR naočarima, što će omogućiti opuštanje, razmjenu ideja i neformalno umrežavanje te testiranje i isprobavanje napravljenih video-igara. U okviru projekta, od februara do jula 2026, biće organizovan besplatan šestomjesečni ciklus obuka za sve zainteresovane, uključujući srednjoškolce, studente i ostale početnike, kao i iskusnije programere video igara. Edukacije će obuhvatiti: Unity Engine i Blender – obuke za početnike i Unreal Engine – obuke za malo iskusnije programere video-igara Ovaj centar predstavlja značajan korak ka razvoju IT i kreativne zajednice u Crnoj Gori, omogućavajući mladima i svim zainteresovanim da steknu praktična znanja, razvijaju kreativne vještine te budu dio rastuće globalne industrije video-igara. Centar se nalazi u poslovnom objektu nevladine organizacije ICT Cortex

Uspješno realizvoano treće izdanje IT SPOT konferencije: Otvorene teme o primjeni vještačke inteligencije i unapređenju fintech sektora

Posljednji panel trećeg izdanja vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori IT SPOT 2025 bio je posvećen fintech sektoru na Balkanu. Nataša Raičević, direktorica Direktorata za regulaciju, licenciranje, odobrenja, kontrolu i mjere u Centralnoj banci Crne Gore kao jedna od učesnica panela podsjetila je na dosadašnja postignuća na polju fintech-a ostvarena u Crnoj Gori. “Ostvarili smo potpunu promjenu regulative, dio smo SEPA projekta, te sada kada su sve crnogorske banke postale dio SEPA šeme kreditnih transfera možemo najaviti dolazak TIPS Clone sistema. To će biti egzaktna kopija jedinstvenog evropskog platnog sistema, što vjerujemo da je najadekvatniji način da dovedemo mogućnost instant plaćanja u Crnu Goru. Dugo su postojale želje i planovi za uspostavljanje instant plaćanja, ali sada napokon dolazi i možemo očekivati da će početi sa sprovođenjem sredinom 2026,” navela je Raičević. Raičević ističe da postoje velika očekivanja od uvođenja instant plaćanja. „Vjerujemo da će to biti dobar podsticaj za nove proizvode, nove aplikacije, nove e-novčanike. Očekujemo da će takve inovacije doći kod nas. Sve će biti instant, što je dobro za nove generacije koje žele da sve bude brzo, ali i sigurno,“ navela je Raičević. Napomenula je da Centralna banka nije jedina institucija koja bi mogla da doprinese daljem razvoju fintech sektora u Crnoj Gori. „Fintech strategija obuhvata sve regulatore, vladu, obrazovne institucije, privatni i javni sektor. Potrebno je mnogo aktivnosti koje će omogućiti dalji razvoj fintech sektora u cjelini,“ dodala je direktorica Direktorata za regulaciju, licenciranje, odobrenja, kontrolu i mjere. Zadovoljstvo zbog pristupanja Crne Gore SEPA sistemu izrazio je i direktor Odjeljenja za razvoj proizvoda, digitalnih kanala i zastupanja u osiguranju Addiko banke Aleksandar Borozan. “Kao banka puno ulažemo u to da budemo spremni da ispratimo sve pripreme za uspostavljanje instant plaćanja. Nakon uvođenja instant plaćanja ekosistem plaćanja više neće biti isti. Omogućiće Peer to Peer (P2P) plaćanje, stvoriće prostor za mnoge fintech kompanije koje će naći povoljno tlo za dalji razvoj njihovog biznisa. Nakon jula sljedeće godine doći ćemo do tačke gdje ćemo biti spremni za takav ekosistem,” naveo je Borozan. Ivan Vučinić, izvršni direktor 2BI, podsjetio je da je transfomacija počela plaćanjem parkinga karticom i digitalizacijom taksi servisa. “Pošto i dalje nemamo mogućnost instant plaćanja, a imamo digitalizaciju, taksisti vam ne dozvoljavaju da platite pomoću digitalnog kioska. Problem nije u tehnologiji, već u tome što je to biznis koji se oslanja na keš, te tako ne mogu odmah da dobiju novac. Sa instant plaćanjem možemo riješiti te probleme. SEPA nudi infrastrukturu koja će nam trebati za buduće servise,” saopštio je Vučinić. Deivis Shomo, glavni komercijalni direktor za Easypay uporedio je situaciju u Crnoj Gori sa razvojem fintech sektora u Albaniji. “Osjećamo kao da se ove godine postiglo više toga nego tokom cijele decenije. Počeli smo sa otvorenim bankarstvom kada je Easypay bio prva licencirana institucija. Easypay je još prije 15 godina donio mogućnost plaćanja u realnom vremenu. Dobro je razmišljati globalno, ali djelovati lokalno. Važno je riješiti lokalne izazove, a onda gledati globalnu perspektivu. Glavni cilj je da konvertujemo što više klijenata koji koriste keš u korisnike e-novčanika,” ispričao je Shomo. Posljednji dio programa ovogodišnjeg izdanja IT SPOT konferencije bio prilika da učesnici čuju više zanimljivih prezentacija. Matteo Rizzi, osnivač Timepledge.org održao je prezentaciju o tome kako fintech može doprinijeti društvu. Dragan Petrić, izvršni direktor Bug magazine govorio je o tome kako tehnologija može redefinisati životni vijek ljudi, dok je šef podrške, Voluum, Codevise Radosłav Sznajder publiku dodatno upoznao sa novom generacijom vještačke inteligencije. Zahvaljujući ovako raznovrsnom program tokom kojeg su učesnici imali priliku da čuju eksperte iz oblasti vještačke inteligencije, fintech-a, sajber bezbjednosti i digitalne transformacije, ali i da kroz masterclass sesije i praktične primjere saznaju kako se najnoviji trendovi mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju, IT SPOT je opravdao status vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori. Nevladina organizacija ICT Cortex se i tokom ovogodišnjeg izdanja pokazala kao odličan domaćin, te je u konferencijskom prostoru u Muzičkom centru Crne Gore ugostila skoro 500 učesnika, ali i predstavnike kompanija kao što su AWS (Amazon Web Services), Infobip, TikTok, X, SmartCat, Bug i mnogi drugi. Ovogodišnje izdanje IT SPOT konferencije uspješno je ralizovano zahvaljujući predanom radu ICT Cortex tima, uz podršku Privredne komore Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Centralne banke Crne Gore, Fonda za inovacije i brojnih drugih partnera.