Cortex analizirao ICT Industriju, ostvarene rekordne brojke

Na osnovu ICT analize, kao i istraživanja koje je sproveo CEED Consulting, možemo zaključiti da je ICT sektor, jedan od najbrže rastućih, barem kada je Crna Gora u pitanju. Svemu tome svjedoči nagli porast broja kompanija koje se bave navedenom djelatnošću, njihovi finansijski prihodi koji su na prilično zavidnom nivou, kao i sve veća zainteresovanost ljudi u našoj zajednici za navedenu oblast. ICT Cortex, klaster čiji je glavni fokus na edukaciji, internacionalizaciji i digitalnoj transformaciji, analizirao je poslovne rezultate crnogorskog ICT sektora. Kao kriterijumi za rangiranje uspješnosti, uzeti su ukupni prihodi, neto rezultati, broj zaposlenih, kao i broj samih kompanija. Značajan doprinos analizi predstavlja i istraživanje koje je sprovela konsultantska kompanija CEED Consulting. Takođe, veliki udio u analizi imala je i kompanija BI Consulting, čiji je portal BInfo.me bio glavni izvor podataka po konkretnim šiframa djelatnosti značajnih za industriju. I(C)T sektor u Crnoj Gori Ovom analizom obuhvaćeno je 1.049 kompanija samo za 2022. godinu, a koje su dio crnogorskog ICT sektora. Međutim, kako bi analizu učinili sveobuhvatnom posmatrali smo period od 2019. do 2022. godine, gdje pratimo trend rasta, to jest pada u konkretne tri grupacije ICT sektora: IT usluge i proizvodi, telekomunikacije i trgovina IT opremom. Kada su u pitanju prihodi ostvareni u ICT oblasti tokom prethodne godine, treba istaći da su brojke i više nego impresivne. Ukupni prihod za 2022. godinu u ICT sektoru je iznosio čak 602 miliona eura, što je za 23 posto više nego što je to bio slučaj u 2021. godini.  Najviše prihoda dolazi iz oblasti telekomunikacija, zatim iz oblasti IT usluga i proizvoda, kao i trgovine IT opremom. Neto zarada je takođe segment koji se tokom prethodne četiri godine znatno povećao, odnosno ista je za čak 102 posto veća nego što je to bio slučaj u 2019. Neke od kompanija koje su se posebno istakle po svojim prihodima u prethodnom periodu, i koje su značajno doprinijele rastu istih u crnogorskom ICT sektoru jesu M-tel, Crnogorski Telekom, One, Kodio, Comtrade, Coinis.U nastavku možete vidjeti koliko svaka od navedenih oblasti posebno doprinosi sektoru informacionih i komunikacijskih tehnlogija. IT usluge i proizvodi Kada je u pitanju IT sektor, analizirali smo 725 kompanija koje aktivno djeluju na lokalnom i međunarodnom tržištu. Najveći broj navedenih firmi se bavi kompjuterskim programiranjem, zatim konsultantskim djelatnostima u oblasti informacione tehnologije, dok su neke uže specijalizovane oblasti, poput izdavanja kompjuterskih igara i izdavanja softvera, zastupljene u znatno manjem broju. Treba istaći da je u ovom polju zabilježen značajan porast broja kompanija koji u odnosu na 2021. godinu iznosi 46 posto, dok u poređenju sa stanjem u 2019. godini, iznosi čak 109 posto, što nam dovoljno govori o aktuelnosti i ubrzanom razvoju crnogorskog IT sektora. Kompanije koje nam dolaze iz oblasti IT usluga i proizvoda su u protekle četiri godine, gledajući procente koji se odnose na parametre kao što su ukupan prihod, neto rezultat i broj zaposlenih, ostvarile najveći napredak. Ukupni prihodi, u odnosu na 2021. godinu su porasli za 45 posto, neto rezultat je veći čak za 87 procenata, dok je isti parametar u odnosu na 2019. povećan za čak 450 posto. Da broj zaposlenih adekvatno prati i rast ostvarenih prihoda, govori nam i podatak da je u oblasti IT proizvoda i usluga zaposleno preko 3.400 radnika, što je za 61 posto više nego što je to bio slučaj u prethodnoj godini, dok je u poređenju sa stanjem od prije četiri godine, taj broj uvećan za čak 161 posto. Ako gledamo najužu specijalizaciju, najveći broj kompanija se bavi djelatnostima kompjuterskog programiranja i konsultantskim djelatnostima u oblasti informacionih tehnologija, a neke od njih koje su ostvarile najveće rezultate jesu  Epam Systems Montenegro, Domen, Data Design, Čikom, Logate. Telekomunikacije Kada je u pitanju oblast telekomunikacija, analizirano je 66 kompanija koje djeluju na našem tržištu. Preko 60 posto njih je registrovano pod šifrom djelatnosti „ostale telekomunikacione djelatnosti“, dok se manji broj njih bavi satelitskim i bežičnim komunikacijama, kao i kablovskim telekomunikacijama. Ovdje imamo nešto drugačiju sliku nego što je to slučaj u IT sektoru. Rast broja kompanija u odnosu na period od prije četiri godine iznosi svega 1,5 posto, iz čega možemo zaključiti da je sektor telekomunikacija prilično konstantan i da nema pretjerano mnogo promjena u broju firmi u prethodnom periodu, koji u prosjeku iznosi 64. Kompanije koje dolaze iz sektora telekomunikacija, su tradicionalno nastavile da ostvaruju impresivne prihode. Ipak, ti prihodi nemaju pretjeranih oscilacija kao što je to slučaj u IT sektoru, čemu svjedoči i činjenica da su ukupni prihodi crnogorskih firmi koje se bave telekomunikacionim djelatnostima iznosili 266 miliona, što je za skoro šest posto više nego što je bio slučaj u 2019. godini. Neto rezultat takođe nije ostvario preveliki rast. Isti se za period od 2021. povećao za nepunih 2 posto, dok je u odnosu na period od prije četiri godine manji za skoro 17 procenata, što nam govori da je ukupna dobit u ovom sektoru bila znatno veća 2019. godine nego što je to slučaj danas. Najbolje rezultate u ovoj oblasti ostvarila su tri tradicionalna telekomunikaciona provajdera koja djeluju na našem tržištu, a to su M-tel, Crnogorski Telekom i ONE, dok su značajne rezultate ostvarile i kompanije kao što su Telemach, Ericsson AB, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Network Communication.  Ukupan broj zaposlenih kadrova u navedenoj oblasti iznosi 1.973, od čega je čak 65 posto radnika zaposleno u 3 vodeće kompanije koje dolaze iz sektora telekomunikacija ( M-tel, Crnogorski telekom i ONE). Taj broj je za skoro 14 procenata veći nego što je to bio slučaj 2019. godine. Trgovina kompjuterskom opremom Kada je u pitanju sektor koji se odnosi na trgovinu kompjuterskom opremom, treba istaći da je u 2022. godini ostvaren ukupan prihod koji iznosi skoro 121 milion, što je za čak 33 posto više nego što je to bio slučaj u prethodnoj godini. Ako vršimo poređenje sa 2019. godinom taj rezultat je uvećan za 54 posto, dok je neto prihod za isti period porastao za 107 procenata, i sada iznosi skoro 6 miliona eura. Najveći broj kompanija koje nam dolaze iz ove oblasti dominantno se bavi trgovinom na

Montenegrin AI Association – MAIA: Od nauke o podacima do praktičnih aplikacija

Cilj nam je da podignemo svijest ljudi o vještačkoj inteligenciji i zato nam je drago što smo vidjeli veliki broj zainteresovanih za AI na MeetUp-ovima, koji žele da uče, obrazuju se i napreduju u navedenoj oblasti ili da se informišu o načinima pomoću kojih mogu unaprijediti svoje poslovanje. Jedna od najznačajnih tema današnjice koja polako ali sigurno, postaje neizostavan segment naših života jeste vještačka inteligencija. O navedenom fenomenu razgovarali smo sa predstavnicima Montenegrin AI Association – MAIA, sada već počasnom članicom ICT klastera Cortex, Itanom i Nikolom Bulatović, čija organizacija ima za cilj istraživanje, promovisanje i implementiranje vještačke inteligencije u svakodnevnom životu.  Vještačka inteligencija predstavlja neiscrpan izvor mogućnosti za unapređenje našeg svijeta, a MAIA se fokusira na pronalaženje načina na koje ova tehnologija može poboljšati živote ljudi u našoj zajednici. Članovi navedene organizacije uspostavili su sebe kao lidere u oblasti vještačke inteligencije, dok svojim inovativnim pristupom omogućavaju stvaranje nove paradigme u ovoj oblasti. Kako je nastala MAIA, kakvi su njihovi stavovi o vještačkoj inteligenciji, koji su to izazovi sa kojima se susreću, kakav će uticaj koji će vještačka inteligencija imati na naše svakodnevno funkcionisanje, i još puno korisnih informacija vezanih za navedenu temu, saznajte u nastavku teksta. Od spontane ideje, do konkretnog djelovanja Na pitanje kako su došli na ideju da osnuju organizaciju čiji je fokus na istraživanju i implementaciji vještačke inteligencije, Nikola ističe da je do same inicijative došlo na prilično spontan način: “S obzirom da se bavimo sličnim istraživačkim temama, došli smo na ideju da ujedinimo AI (artificial intelligence) zajednicu u Crnoj Gori. Tome su doprinijela naša poznanstva sa kolegama istraživačima koji se veoma uspješno bave vještačkom inteligencijom, te smo odlučili da za početak okupimo manji broj ljudi i osnujemo NVO čija će tema biti razvoj navedene oblasti.“ Prema riječima naših sagovornika, na samom početku fokusirali su se na izgradnju AI zajednice. Njihova Slack grupa je za veoma kratak period okupila značajan broj članova, koji se bavi vještačkom inteligencijom, što je doprinijelo i uključivanju ljudi iz različitih sfera koji su počeli da daju brojne ideje i prijedloge, što je u suštini i bio cilj: objediniti AI zajednicu pod jednim krovom. Razvoj vještačke inteligencije: “vrsta magije” koja postoji više od 40 godina Kada je sam pojam vještačke inteligencije u pitanju, naši sagovornici navode da ista ne predstavlja “neku vrstu magije” već da postoje naučna istraživanja i metode  na osnovu kojih se može dokazati da li je određeni AI sistem dao rješenje na konkretno pitanje. Vještačka inteligencija kao nauka se razvijala desetinama godina unazad i nikako ne predstavlja novu oblast. Prema njihovim riječima, do revolucionarnog napretka AI-a, došlo je zahvaljujući dugogodišnjem ubrzanom napretku elektronskih čipova za računare i generalno računarskog hardvera kao i radnih okruženja pomoću kojih možemo jednostavno eksperimentisati sa algoritmima za obradu velike količine podataka: „Sadašnji proboj vještačke inteligencije gradio se prethodnih pedesetak godina. Neuralne mreže koje danas koristimo nastale su devedesetih godina prošlog vijeka, ali se nisu mogle primjenjivati u praktičnim aplikacijama zato što nismo imali računare  na kojima bismo mogli pokrenuti sistem vještačke inteligencije koji je namijenjen za široku upotrebu. Zbog samog razvoja računarske tehnologije i ekspanzije velike količine podataka koje na dnevnom nivou generišemo, tek od 2010. pa na dalje, stvaraju se uslovi da vještačka inteligencija postane primjenjiva. Tek tada imamo mogućnost da programiramo algoritme vještačke inteligencije, a da ne moramo koristiti super računare. Zahvaljujući svemu navedenom, sada imamo alate pomoću kojih veliku količinu informacija možemo obraditi mnogo brže, efikasnije i smislenije nego što smo to mogli nekada. Umjesto obrade ogromne količine podataka koje je neko morao ručno ili pomoću računara da analizira, sada čitav proces možemo zamijeniti AI algoritmom koji će analizirati podatke i izvući korisne informacije iz njih, bez potrebe za ljudskom intervencijom.“, rekao je Nikola. Da sam pojam AI-a i nije toliko komplikovan objašnjava i Itana, koja naglašava da se čitav koncept vještačke inteligencije može definisati prosto kao nauka o podacima: „Ljudi koji se obično bave ovom djelatnošću će prosto reći „data science“,  odnosno nauka o podacima, mašinsko učenje ili neki drugi vid učenja.  Činjenica je da pomen vještačke inteligencije otvara mnoštvo različitih debata. Navedeni fenomen možemo posmatrati kao kišobran, pod kojim spadaju mašinsko učenje (machine learning), duboko učenje (deep learning), reinforcement learning, recommendation systems i sve druge oblasti koje mogu da doprinesu svojim podacima”. Fokus na edukaciji i primjeni vještačke inteligencije Osim toga što žele da okupe osobe sličnih interesovanja i da doprinesu razvoju navedenog fenomena, Itana i Nikola posebno ističu da će se u skorijoj budućnosti usredsrediti na organizovanje edukativnih programa, MeetUp-ova i konferencija, koji će biti dostupni, i kako oni smatraju, koji će biti od koristi široj zajednici. Takođe, jedan od fokusa njihovog budućeg djelovanja će biti i na naučnim istraživanjima koja će za temu imati konkretne projekte: „Niko od nas nije ekspert koji apsolutno sve zna, već smo tu da učimo jedni od drugih, što je na kraju krajeva bio i jedan od naših glavnih ciljeva. Na taj se naravno, nadovezuju i neki novi koji se odnose na naredni period, a to su širenje naše zajednice, organizacija događaja različitog karaktera, istraživanja i slično. Takođe, jedan od naših prioriteta, koji za sada ne možemo realizovati, ali se nadamo da kroz par godina hoćemo, jeste naučno istraživanje na konkretnim projektima, gdje će naši inženjeri i naučnici moći da rade na praktičnim primjenama. Primarno bismo voljeli da to bude u Crnoj Gori, odnosno da u našoj zemlji realizujemo neka od AI rješenja koja bi poboljšala život u našoj zajednici. Upravo iz razloga što većina nas dolazi iz svijeta nauke, željeli bismo da znanje koje imamo primijenimo tako što ćemo doprinijeti razvoju naše sredine, upotrebom vještačke inteligencije“. AI nije sinonim za robotiku! Kada se pomene pojam vještačke inteligencije, većina ljudi odmah pomisli na robote i na širok spektar dostignuća koja su ostvarena u svijetu robotike. Da navedeni pojmovi nisu sinonimi, i da postoji značajna razlika između njih, objašnjavaju nam naši sagovornici, posebno se osvrćući na definicije i povezanost navedenih oblasti: „Dosta ljudi poistovjećuje vještačku inteligenciju sa robotikom, što zapravo i nije tako. Moramo napomenuti da većina poznatih robota koji imaju sposobnost