Cortex selo zvanično otvara vrata: tri godine od ideje do doma za 115 porodica IT profesionalaca
Cortex selo zvanično otvarilo vrata: tri godine od ideje do doma za 115 porodica IT profesionalaca Naselje koje je u aprilu 2023. predstavljeno javnosti kao vizija, danas je živa zajednica, useljeno svih 115 stanova Podgorica, 5. jun 2026. Ono što je prije tri godine zvučalo gotovo utopijski danas je stvarnost. Cortex selo, prvi stambeni kompleks u Crnoj Gori izgrađen za zaposlene u ICT sektoru, zvanično je otvorio svoja vrata. Na platou u srcu kompleksa, 4. juna 2026. godine sa početkom u 19.00 časova, nevladina organizacija ICT Cortex i partneri na projektu “Cortex selo” obilježili su svečano useljenje ovog kompleksa u kojem danas živi 115 porodica IT profesionalaca. Projekat stambenog obezbjeđenja prvi put je predstavljen javnosti u aprilu 2023. godine, kao zajednička inicijativa privrede gdje je 19 IT kompanija koje okuplja klaster ICT Cortex odlučilo da svojim zaposlenima pomognu da riješe jedno od najvažnijih životnih pitanja. Cilj je od početka bio jasan: smanjiti odlazak IT stručnjaka iz Crne Gore i stvoriti ambijent u kojem mladi ljudi vide svoju budućnost kod kuće. Nešto više od tri godine kasnije, prvi stanari su useljeni, a danas, tri godine od prve prezentacije projekta, svih 115 stanova je useljeno i opremljeno, a kompleks počinje da živi punim životom. „Kada smo prije tri godine izašli pred javnost sa idejom Cortex sela, znali smo da nudimo nešto što na tržištu ne postoji. Ono što nismo znali jeste koliko će izazova stati između te ideje i trenutka kada prvi stanari preuzmu ključeve. Na početku nismo imali ni jednog partnera, ni banku, ni lokaciju, ni investitora — krenuli smo praktično od nule. Međutim, upravo ti izazovi su nas dodatno motivisali, jer smo od početka vjerovali da ono što gradimo ima smisao i za ljude koji ovdje žive, i za Crnu Goru u cjelini. Danas, kada vidim 115 porodica u ovom kompleksu, znam da je svaka prevaziđena prepreka bila vrijedna truda. Cortex selo je dokaz šta zajednica može da postigne kada kompanije prestanu da budu konkurenti i postanu partneri.” Branimir BukilićPredsjednik Upravnog odbora ICT Cortexa Kao odgovoran poslovni subjekat koji je svjestan važnosti ovog projekta za širi ekonomski kontekst, NLB banka je donijela odluku da podrži projekat koji je tada još uvijek bio u idejnoj fazi te ponudila izutetno povoljne uslove. Ogledaju se kroz fiksnu kamatnu stopu od 4%, bez naknade za obradu kredita na period do 300 mjeseci uz 10% realizacije nakon odobrenja kredita, 90% nakon upisa hipoteke. Na ovaj način, NLB Banka omogućila je značajnu uštedu i benefite za zaposlene u IT kompanijama klastera i dala svoj doprinos stvaranju bolje budućnosti za sve članove društva. “U NLB-u smo izuzetno ponosni što smo bili dio projekta Cortex selo, koji na najbolji način pokazuje kako inovativne ideje, kada imaju prave partnere, mogu da postanu stvarnost. Od samog početka prepoznali smo potencijal ovog projekta ne samo u njegovoj jedinstvenosti na tržištu, već i u ljudima koji stoje iza njega. Kroz snažnu saradnju ICT Cortex-a, kompanija članica klastera, projektanata i našeg tima, uspjeli smo da u relativno kratkom roku realizujemo kompleksan i ambiciozan projekat. Zadovoljstvo nam je što smo kao partner mogli da doprinesemo da ovaj projekat dobije finansijsku podršku pod konkurentnim uslovima i time postane dostupniji njegovim korisnicima. Posebno nam je važno da podržavamo projekte koji stvaraju dugoročnu vrijednost i doprinose razvoju društva. Cortex selo je upravo takav primjer, usmjeren ka mladim, obrazovanim ljudima koji grade budućnost Crne Gore.” Martin LeberlePredsjednik Upravnog odbora NLB banke AD Podgorica Značaj projekta prepoznala je i Vlada Crne Gore. Gospodin Slaven Radunović, Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine naglasio je stratešku dimenziju onoga što je ICT zajednica uspjela da ostvari: „Posebno je važno što je ova inicijativa potekla iz ICT zajednice, koja predstavlja jednu od ključnih pokretačkih snaga razvoja crnogorske ekonomije. Ovakvi projekti jasno pokazuju koliko je značajno da upravo struka preuzima aktivnu ulogu ne samo u tehnološkom i ekonomskom razvoju, već i u kreiranju uslova za kvalitetniji život. Na ovaj način se ne samo realizuju konkretni razvojni projekti, već se doprinosi i jednom od strateških ciljeva — zadržavanju i afirmaciji stručnih kadrova u zemlji.” Cortex selo je kompleks sa pet stambenih objekata koje karakteriše jedinstven arhitektonski izraz. U njima se nalazi 115 stambenih jedinica prosječne neto površine oko 80 m², na ukupno 12.500 m² nadzemne bruto površine. Naselje je projektovano „po mjeri čovjeka” te niska spratnost, komforni stanovi, visoki plafoni, velike staklene površine, podzemna garaža sa 120 mjesta za stanare i dodatnih 30 parking mjesta za posjetioce, a u parteru je obezbijeđeno 4.500 m² uređenih zelenih površina sa preko 100 visokih sadnica, fitness zona, park, ugostiteljski objekat za zajednicu, dječije igralište i sportsko-rekreativne površine. Kompleks prati savremene standarde održivosti te su predviđene instalacije za solarne panele, punjači za električne automobile i nezavisni sistem irigacije zelenila. Zahvaljujući povoljnoj cijeni gradnje, subvencionisanim kamatama i kreditnim uslovima, ukupna ušteda po zaposlenom u odnosu na tržišne uslove iznosi oko 162.000 eura. „Naš zadatak bio je da stvorimo naselje po mjeri čovjeka, sa dovoljno svjetlosti, zelenila, prostora za djecu i za zajednicu. Najveća nagrada za jedan arhitektonski tim nije nacrt, već trenutak kada vidite da ljudi u tom prostoru zaista žive, druže se i osjećaju kao kod kuće. Cortex selo je upravo to.” – Miloš Laković, arhitekta na projektu “Cortex selo” Priznajem da na samom početku nijesam bio veliki optimista, projekat je djelovao izuzetno zahtjevno i kompleksno. Danas, kada vidim useljene i uređene stanove, porodice koje žive svoj svakodnevni život u Cortex selu i atmosferu koju je ovaj kompleks dobio, znam da je svaki uloženi napor imao puni smisao. Postavili smo standarde gradnje na koje smo iskreno ponosni i vjerujemo da Cortex selo već mijenja percepciju modernog stanovanja u Podgorici. Posebno nam je važno što smo stvorili prostor koji nije samo skup zgrada, već mjesto kvalitetnog i porodičnog života.” Zoran DrobnjakIzvršni direktor građevinske kompanije Eurozox Na kraju, ono što sve brojeve i arhitektonske koncepte stavlja u pravi kontekst jesu sami stanari oni za koje je kompleks i građen. Vahid Kavazović, jedan od prvih koji su se uselili, opisuje šta Cortex selo znači za njih: “Kada smo prvi put
Konferencija Digitalna transformacija u industrijskim sektorima
Konferencija Digitalna transformacija u industrijskim sektorima Datum: 17. jun 2026 Mjesto: Naučno-tehnološki park Crne Gore Pružalac usluge: ICT Cortex Ciljani korisnici: startapovi, predstavnici mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i predstavnici javnih institucija Sadržaj: Konferencija „Digitalna transformacija u industrijskim sektorima“ ima za cilj da okupi predstavnike industrije, javnog sektora i stručne zajednice kako bi razmijenili znanja i iskustva o primjeni digitalnih tehnologija. Fokus je na unapređenju konkurentnosti kroz inovacije, automatizaciju i pametna rješenja, uz predstavljanje konkretnih primjera dobre prakse i dostupne podrške za digitalnu transformaciju preduzeća. Konferencija je strukturirana kroz jednu ključnu temu, dva panela, tehnološki blok i segment posvećen uspješnim pričama. Konferenciju će otvoriti dr Igor Radosinović sa Univerziteta Crne Gore, kao koordinator MontEDIH projekta, dok će ciljeve konferencije predstaviti Ana Marković iz ICT CORTEX-a. Ključna tema biće Digitalizacija u industrijskim sektorima, odnosno način na koji digitalne tehnologije mijenjaju proizvodne i poslovne procese, kao i koje prednosti donose javnom sektoru i mikro, malim i srednjim preduzećima. O ovoj temi govoriće Branimir Buklić, direktor kompanije Data Design, i predsjednik Upravnog odbora ICT Cortex-a. Zatim slijedi panel na temu „Značaj digitalnih tehnologija za razvoj biznisa“, koji će moderirati Valentina Radulović, direktorica Naučno-tehnološkog parka. Drugi panel biće na temu „Upotreba AI-a u različitim industrijskim sektorima“, a moderiraće ga Nada Rakočević iz Privredne komore Crne Gore. U tehnološkom bloku biće prezentacije proizvoda i usluga šest kompanija članica ICT klastera. U završnom dijelu događaja, uz inspirativnu notu, biće predstavljene uspješne priče dvije kompanije. Sa nama će biti predstavnici kompanija Agromont i Veletex, koji će podijeliti svoje iskustvo i put kroz digitalizaciju poslovnih procesa. Trajanje: 1 dan Cijena: besplatno Agendu možete pogledati OVDJE Svoju zainteresovanost za prisustvo konferenciji možete iskazati popunjavanjem formulara na sljedećem LINKU nakon čega će vas predstavnici organizatora kontaktirati radi dalje podrške u procesu zvanične prijave za ovaj servis u okviru Montedih projekta. Za više informacija, kontaktirajte Biljanu Sekulić, na biljana@ictcortex.me ili putem telefona 067 131 025
Ko stoji iza igre? MeetUp – priče iz Game Dev svijeta
MeetUp „Ko stoji iza igre?“ – priče iz Game Dev svijeta Postoji trenutak koji većina nas ne vidi. Onaj kada igra koju volimo još uvijek ne postoji – kada je samo misao, skica, ili rečenica izgovorena negdje usput. Upravo o tom trenutku govorili smo na Game Dev MeetUp-u u Game Dev Hub-u, gdje smo ugostili učenike Srednje stručne škole „Vaso Aligrudić“. Kroz razgovor, pitanja i dijeljenje iskustva, otvorili smo vrata svijeta koji često izgleda daleko – a zapravo počinje mnogo bliže nego što mislimo. Ljudi iza ekrana Kada igramo neku igru, rijetko razmišljamo o tome ko stoji iza nje. Ali iza svakog nivoa, lika i pobjede stoje ljudi koji su odlučili da pokušaju – bez garancije da će uspjeti. Naš gost, Miloš Šćepanović, osnivač Monte Games konferencije, podijelio je upravo tu stranu priče. Kako izgleda početi, koliko je izazovno ostati dosljedan ideji i zašto je zajednica često ono što pravi razliku između “odustajem” i “nastavljam”. Njegova priča nije bila samo o industriji – bila je o hrabrosti da napraviš prvi korak. Prva pitanja, prvi koraci Jedan od najljepših dijelova ovog meetupa bio je prostor za pitanja. I nije ih nedostajalo. Kako se pravi igra? Koje vještine su potrebne? Da li moraš odmah znati sve? Odgovori su bili jednostavni, ali važni: ne moraš. Dovoljno je da si radoznao. Upravo ta radoznalost pokazala se kao najvažniji “skill” na početku – ona koja te tjera da istražuješ, pitaš i ne odustaješ kad stvari postanu komplikovane. Zajednica koja pokreće Možda najveća vrijednost ovog susreta nije bila samo u informacijama, već u osjećaju koji je ostao nakon njega. Osjećaju da nisi sam ako želiš da pokušaš. Da postoji prostor gdje možeš da pitaš, pogriješiš i naučiš. Da ideja ne mora ostati samo ideja. Upravo zato ovakvi susreti postoje – da povežu ljude, otvore perspektive i pokažu da svaka velika priča počinje malim korakom. A ako je suditi po energiji u prostoriji – ovo je tek početak
Women in Games Meetup: Veče koje je otvorilo vrata svijeta u kojem ima mjesta za sve
Women in Games Meetup: Veče koje je otvorilo vrata svijeta u kojem ima mjesta za sve Prvi korak koji mijenja sve Ulazak u nešto novo rijetko je jednostavan. Još rjeđe je bez sumnje. Upravo zato je treći Women in Games Meetup bio važan – jer je napravio prostor u kojem nije bilo potrebno da se neko dokazuje prije nego što pokuša. Veče je okupilo djevojčice i djevojke koje su došle sa pitanjima, radoznalošću i željom da vide gdje ih gaming može odvesti. I već od prvih minuta bilo je jasno da ovo neće biti klasičan događaj. Razgovor koji ide dalje od industrije U centru pažnje bila je Milana Šubara, Unity game developerka i Women in Games ambasadorka, ali razgovor koji je vodila nije bio samo o igrama. Bio je o putu. O tome kako izgleda kada počneš bez jasne mape, kako izgleda učiti kroz rad i kako se gradi sigurnost u prostoru koji često djeluje zatvoreno. Njena priča bila je spoj logike i mašte, ali i podsjetnik da ne postoji jedan “ispravan” način da se uđe u industriju. Najvažnije – bila je iskrena. I baš zato je imala težinu. Ideje koje ne čekaju savršen trenutak Jedan od najživljih trenutaka večeri bio je zadatak “Crazy 8”. U svega nekoliko minuta, učesnice su osmislile po osam ideja za igre – bez filtera, bez previše razmišljanja. Zatim su odabrale jednu i počele da je razvijaju dalje. Ono što je nastalo bilo je sve osim očekivanog. Različiti koncepti, neobične priče i kreativna rješenja pokazali su koliko ideja može da postoji kada se stvori prostor bez pritiska. Energija u prostoriji tada se potpuno promijenila – iz slušanja u stvaranje. Atmosfera koja se ne planira Možda najvrijedniji dio večeri nije bio unaprijed definisan programom. Bio je u razgovorima koji su se nastavili i nakon što je zvanični dio završen. U pitanjima koja su dolazila spontano. U razmjeni iskustava i onom osjećaju da je svima tu prirodno da budu. Prostor je bio ispunjen toplinom i otvorenošću – bez zadrške, bez formalnosti. I to je ono što ovakve susrete čini važnim. Gdje ideje dobijaju podršku Women in Games Meetup nije bio samo uvod u game development. Bio je podsjetnik da pripadnost ne dolazi tek kada postaneš ekspert, već onda kada dobiješ priliku da pokušaš. Da postaviš pitanje. Da razviješ ideju bez straha da li je “dovoljno dobra”. Za neke učesnice ovo je možda bio prvi susret sa ovom industrijom. Za druge potvrda da su na pravom putu. Ali za sve zajedno – jedno iskustvo koje otvara prostor za dalje korake. I možda baš tu počinje ono najzanimljivije
Art in Games Meetup: Od ideje do iskustva koje traje duže od igre
Art in Games Meetup: Od ideje do iskustva koje traje duže od igre Veče koje se nije završilo na vrijeme Postoje večeri koje prođu brzo, i one koje se nekako produže, jer niko zapravo ne želi da ode kući. Art in Games Meetup bio je upravo takvo veče. U prostoru Centra za razvoj video igara okupilo se tridesetak ljudi – različitih znanja, iskustava i interesovanja, ali sa jednom zajedničkom stvari: radoznalošću da zavire iza kulisa svijeta video igara i razumiju kako nastaju svjetovi u kojima provodimo sate. Iza svake igre stoji proces Tema večeri bila je umjetnost u igrama, ali razgovor je vrlo brzo otišao dalje od toga. Kroz priče i primjere otvorila se šira slika: kako ideja nastaje, kako se razvija i koliko puta se mijenja prije nego što dobije svoj konačni oblik. Ono što na kraju izgleda jednostavno, zapravo je rezultat dugog procesa punog pokušaja, grešaka i stalnog učenja. Iskustva koja ostaju Poseban ton večeri dali su predavači Kristina “Wermoongrey” i Mišo Vukčević, koji su svoja iskustva podijelili iskreno i bez uljepšavanja. Kristina je govorila o kreativnom procesu i traženju sopstvenog izraza, dok je Mišo kroz rad na igri Bleak Faith: Forsaken približio kako izgleda razvoj igre iznutra – sa svim izazovima koje taj proces nosi. Njihove priče nijesu bile samo inspirativne, već i realne – i upravo zbog toga su imale poseban odjek. Energija koja produžava veče Ipak, ono što je ovaj meetup učinilo posebnim nije bio samo sadržaj, već atmosfera. Razgovor se nije završio kada je program završen. Ljudi su ostali, pitanja su se nizala, ideje su se razmjenjivale. Taj spontani nastavak večeri možda najbolje pokazuje koliko je događaj bio značajan. Bilo je opušteno, bez formalnosti, ali sa puno energije. Više od jednog događaja Art in Games Meetup još jednom je pokazao da gaming industrija nije samo tehnologija. Ona je zajednica – mjesto gdje se susreću kreativci, developeri i svi oni koji žele da naprave svoj prvi korak. Za neke je ovo bio početak. Za druge nastavak puta. Za sve zajedno – jedno veče koje smo produžili, jer energija jednostavno nije dozvolila da se završi.
Kompanija One i partneri: Djevojčice hakovale stereotipe oblikujući novu generaciju digitalnih liderki u Crnoj Gori
Da budućnost ICT sektora u Crnoj Gori više ne smije biti rezervisana dominantno za muškarce, danas su poručile pobjednice kreativnog izazova kampanje „Djevojčice hakuju stereotipe“. Na centralnom događaju u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, koji je okupio najviše predstavnike Evropske unije, civilnog sektora i privrede, predstavljeni su radovi koji dokazuju da je nova generacija djevojčica spremna da preuzme kormilo u profesijama budućnosti. Kampanja, koju tradicionalno realizuje kompanija One, ove godine je kroz snažno partnerstvo sa Delegacijom Evropske unije, Centrom za ženska prava, ICT Cortex-om i IPC Tehnopolis, uspjela da kulturološki kod koji djevojčice udaljava od tehnologije stavi u fokus javnosti. Centralni dio događaja bila je panel diskusija na kojoj su lideri partnerskih organizacija bez rukavica govorili o suštini problema- ekonomskoj moći i odsustvu žena sa pozicija na kojima se donose ključne odluke. „Danas nismo samo uručili nagrade, već smo vidjeli dokaz da ove djevojčice imaju viziju i hrabrost koja nadilazi stereotipe kojima ih društvo opterećuje. Naša je obaveza, ne samo kao kompanije One, već kao lidera različitih sektora, da im obezbijedimo put do onih krugova moći u kojima se kreira sjutrašnjica. Podatak da je na globalnom nivou tek svaka peta liderska pozicija u tech industriji pripala ženama je poziv na akciju koji smo danas u Podgorici jednoglasno prihvatili. Mi ne želimo da ih učimo da se prilagođavaju, već da same kreiraju svoja pravila.” Branko Mitrović, izvršni direktor kompanije One Da digitalna transformacija Crne Gore mora biti inkluzivna, potvrdili su i ostali čelnici ujedinjenog fronta partnera. ”Za Evropsku uniju, uključivanje žena u ICT nije samo pitanje pravednosti- to je pitanje kvaliteta, konkurentnosti i napretka. Digitalna Evropa i digitalna Crna Gora pripadaju svima.Kada žene i djevojčice nijesu samo korisnice tehnologije, već i njene kreatorke, ne činimo digitalni svijet samo ravnopravnijim, činimo ga boljim” Friederike Wuenschmann, službenica za politike ljudskih prava i vladavine prava pri Delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori. „Biti jedina žena u nekoj industriji nije ni lako ni ugodno, ali je važno. Svaki put kada neka od nas preuzme projekat, povede tim ili zakorači u profesiju koja dugo nije bila naša, neka djevojčica to vidi i pomjera granicu onoga što smatra mogućim. Zato je važno da žene u IT-u budu vidljive , da inspirišu i budu uzori. Tako se mijenja svijet”. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava Iz perspektive ICT Cortex-a, koji okuplja vodeće IT kompanije u Crnoj Gori, navode da digitalna budućnost ne može biti održiva bez uključiva svih. ”Kroz ovu kampanju i edukacije koje su tokom proteklog mjeseca realizovali mentori iz naših kompanija članica, poslali smo vrlo jasnu poruku: u IT industriji ima mjesta za sve koji imaju znanje, radoznalost i hrabrost da stvaraju. Na nama kao privredi je da otvorimo vrata, ali i da aktivno radimo na tome da djevojčice u njima vide svoju šansu. Ova generacija već pokazuje da granice ne postoje!” Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica ICT Cortex-a “Da digitalna transformacija Crne Gore mora biti inkluzivna, potvrđuje naš svakodnevni rad sa djevojčicama koje, uz odgovarajuću podršku, brzo razvijaju samopouzdanje i interesovanje za ICT. Ove radionice jasno pokazuju da se stereotipi mogu uspješno razbijati na lokalnom nivou, stvarajući prostor za novu generaciju djevojčica koje sebe vide kao ravnopravne akterke digitalne budućnosti”. Đorđije Brkuljan, VD izvršnog direktora IPC Tehnopolis, Digitalna izložba: Kreativnost kao odgovor na predrasude Tokom događaja otvorena je digitalna izložba radova učenica koje su prošle kroz radionice u Nikšiću i Podgorici. Kroz video zapise, digitalne stripove i animacije, učesnice su na autentičan način „hakovale“ predrasude. Nagrada u kategoriji najbolja poruka prema ocjeni žirija pripala je 17 godišnjoj Katarini Vlahović, učenici Gimnazije Slobodan Škerović. Nagrada u konkurenciji za najbolju digitalnu realizacija pripala je Nikolini Pisarević za digitalnu igricu koju je osmislila i realizovala na temu Djevojčice hakuje stereotipe. Nagrada za najkreativniji rad pripala je desetogodišnjoj Elli Marković. Nakon zvaničnog dijela, učesnice su, u saradnji sa mentorima iz ICT Cortex-a, učestvovale u praktičnim radionicama gdje su imale priliku da se iz prve ruke upoznaju sa procesima kreiranja tehnoloških rješenja. U okviru radionice Centra za ženska prava učile su kako da prepoznaju stereotipe, ali i na koji način da na njih adekvatno reaguju i doprinesu njihovom prevazilaženju. Kroz radionicu „Kodiramo robote, dekodiramo stereotipe“, koju su realizovale Milica Gogić i Zlata Pelević Racković iz Smart Hub Dvorišta, učesnice su kroz robotičke izazove i interaktivnu mapu zadataka povezivale tehnologiju sa svakodnevnim iskustvima, razvijajući samopouzdanje i razumijevanje sopstvenih mogućnosti u digitalnom okruženju. Dodatno, kroz radionicu „Cyber Princess Elia“, koju su vodile Biljana Krivokapić iz BiPTech-a i Danijela Petrović iz Women4Cyber Montenegro, djevojčice su kroz priču, igru i simulacije učile o sigurnosti u online prostoru, razvijajući svijest o zaštiti podataka i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu. Ovaj događaj je još jednom potvrdio da, kada se udruže privatni sektor, međunarodne organizacije i civilno društvo, poruka o ravnopravnosti dobija neophodnu težinu i konkretne rezultate. Kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“ ovim događajem zatvara ciklus za 2026. godinu, ali misija osnaživanja djevojčica ostaje trajna obaveza svih partnera.
Djevojčice hakuju stereotipe: Nova generacija koja mijenja kod i pravila igre u ICT-u
Dok se stereotipi o „muškim zanimanjima“ i dalje tiho prenose kroz generacije, više od dvadeset djevojčica iz petog i šestog razreda podgoričke OŠ “Maksim Gorki” kroz prve linije koda pokazuju da tehnologija nema pol. Zajedno sa 80 djevojčica koje su u nikšićkom IPC Tehnopolisu već hakovale kulturološki kod, one danas čine rastuću zajednicu iz koje počinje stvarna promjena- koja ne dolazi naglo, već se gradi kroz kontinuitet i upornost. Kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“, koju kompanija One realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije, Centra za ženska prava, ICT Cortex-a i IPC Tehnopolis-a, fokusira se na suštinski izazov: odsustvo žena iz prostora u kojem se kreira ekonomska i društvena budućnost. Jer, upravo tamo gdje su uticaj i moć najveći, prisustvo žena i dalje je najmanje. „Tehnologija se doživljava kao prostor jednakih mogućnosti, ali realnost to polazište i dalje demantuje. Iako mnogi kažu da ICT ne poznaje pol, društveni obrasci i dalje određuju ko u taj prostor ulazi potpuno prirodno, a ko ne. Djevojčicama ne nedostaju talenat, znanje , radoznalost, baš kao ni pristup. Ono što im često nedostaje jeste okruženje koje ih neće ograničiti unaprijed definisanim očekivanjima. Ako im stalno govorimo šta je ‘za njih’, a šta nije, ne možemo očekivati da će slobodno birati puteve koji izlaze iz tih okvira. Naš cilj nije da ih učimo kako da se uklope, već kako da mijenjaju ovaj kod, odnosno- kako da hakuju stereotip”, kazala je Jelena Marković Čađenović, ekspertkinja za komunikacije kompanije One. Inicijativa povodom Međunarodnog dana djevojčica u ICT-ju, kako kažu njeni kreatori, poziv je da zajedno kao društvo preispitamo te obrasce. Upravo u takvom okruženju nastaju i prvi pomaci- oni koji se ne mjere statistikama, već samopouzdanjem. „Kada programiram, imam osjećaj da sama odlučujem šta mogu da napravim i kako će moj svijet da izgleda. Mislim da programiranje pokazuje da djevojčice mogu sve. Ovo je svakako moj izbor, i moj kod“, kazala je Anastasija Mijović, učesnica radionice, dodajući da će kroz konkurs kompanije One i partnera pokušati da pokaže kako ona vidi razbijanje stereotipa kroz svoj digitalni rad. Radionica „Programiranje u Scratchu“ realizovana je uz podršku ICT Cortex-a, sa ciljem da djevojčicama približi tehnologiju kroz interaktivan i kreativan pristup. Kako ističu iz ove organizacije, interesovanje i angažman učesnica potvrđuju da potencijal postoji, ali da ga je potrebno kontinuirano podsticati. „Radionica ‘Programiranje u Scratchu’ sa ciljem da razbijemo jedan od najprisutnijih stereotipa, a to je da programiranje nije za djevojčice. Posebno nas raduje što su djevojčice pokazale veliko interesovanje, radoznalost i, što je najvažnije, istinsko uživanje u radu. Kroz interaktivan pristup ne samo da su usvajale nova znanja, već su na vrlo prirodan način pokazale da interesovanje za tehnologiju nema nikakve veze sa polom. Upravo ovakva iskustva potvrđuju koliko je važno stvarati prilike u kojima djevojčice mogu da se oprobaju, istraže i prepoznaju sebe u IT svijetu. Kao partneri na projektu, vjerujemo da je ovo važan prvi korak ka izgradnji okruženja u kojem djevojčice ne samo da imaju pristup tehnologijama, već i osjećaj da tu i pripadaju “, kazala je Zorka Vojinović, marketing menadžerka u ICT Cortex-u. „Programiranje mi je pokazalo da mogu da stvaram, a ne samo da koristim tehnologiju. Mislim da nema razloga da djevojčice ne budu dio ovog svijeta, čak naprotiv. Pol ne nameće ni interosavanja, ni izbor profesije“, poručila je Nina Marković, druga učesnica radionice. U okviru kampanje, djevojčice su pozvane da kroz digitalne radove- video, strip, animaciju ili drugi kreativni format, pokažu kako izgleda „hakovanje“ stereotipa u njihovom svijetu. Radove je potrebno poslati kompaniji One, a radovi će biti predstavljeni 21. aprila u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, gdje će najbolje autorke dobiti priliku da svoje ideje podijele sa širom javnošću i IT zajednicom. Kontinuitet ovakvih inicijativa ključan je za dugoročnu promjenu, jer se upravo kroz ponavljanje i prisustvo grade novi obrasci- oni u kojima djevojčice ne traže dozvolu da budu dio tehnologije, već u njoj prirodno pronalaze svoje mjesto. „Jer budućnost tehnologije ne smije imati unaprijed zadate granice, a upravo su djevojčice te koje ih mogu pomjeriti“, poručuju svi partneri u projektu.
”Djevojčice hakuju stereotipe”: Ako je tehnologija za sve, zašto žene nijesu tamo gdje se odlučuje?
”Djevojčice hakuju stereotipe”: Ako je tehnologija za sve, zašto žene nijesu tamo gdje se odlučuje? Tehnologija danas oblikuje svijet i raspodjelu moći. Iako su vrata ICT industrije formalno otvorena svima, djevojčice i dalje skreću s tog puta- ne zbog nedostatka znanja ili pristupa, već zbog tiho nametnutih očekivanja o tome gdje „pripadaju“. Upravo zato kampanja „Djevojčice hakuju stereotipe“, koju kompanija One realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije, Centra za ženska prava, ICT Cortex-a i IPC Tehnopolis-a, fokus stavlja na suštinski izazov: odsustvo žena iz prostora u kojem se kreira ekonomska i društvena budućnost. Jer, tamo gdje su kapital i uticaj najveći, prisustvo žena i dalje je najmanje. Govoreći o tome da prepreke nijesu u tehnologiji, već u okruženju koje djevojčicama unaprijed nameće stereotip, iz kompanije One poručuju da je pitanje rodne ravnopravnosti u ICT-ju zapravo pitanje pristupa moći i odlučivanju. “Djevojčicama ne nedostaje pristup računarima ili internetu. Nedostaje im okruženje koje im neće dodjeljivati uloge prije nego što same odaberu. Ova industrija je danas epicentar ekonomske moći, a na globalnom nivou tek svaku petu lidersku poziciju u tech sektoru zauzimaju žene. Jasno je da one ostaju van krugova u kojima se donose odluke. Zato u kompaniji One vjerujemo da ova kampanja nije priča o tehnologiji, već o oslobađanju od nametnutih kulturnih narativa. Naš cilj nije da ih učimo kako da se uklope u IT sektor, već kako da ‘hakuju’ stereotipe koji im stoje na putu da ga vode,” Biljana Radusinović, izvršna direktorica Ljudskih resursa kompanije One. Designer Najopasniji stereotipi upravo su oni koje ne prepoznajemo, kazala je Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava. „Najopasniji stereotipi nijesu oni koje jasno prepoznajemo, već oni koji se nameću kao neupitni i zdravorazumski. To su često neizgovorena očekivanja okoline i ‘normalizovane’ pretpostavke o tome šta jeste ili nije prikladno za djevojčice. Zato je važno da ne govorimo samo o pristupu, već i o tome ko oblikuje naša uvjerenja i čiji se glas smatra relevantnim. Promjena nastaje onda kada i djevojčice i dječake naučimo da prepoznaju te nevidljive mehanizme i ohrabrimo ih da ih mijenjaju. Drago mi je što kroz ovaj projekat i Centar za ženska prava ima priliku da tome doprinese“, Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava. Designer Iz ICT Cortex-a poručuju da je ključno da djevojčice vide da prostor u IT industriji već postoji i da im pripada, ali i da imaju podršku da u njemu istraju i razvijaju svoje potencijale. „U ICT Cortex zajednici brojne žene već svojim znanjem, rezultatima i liderstvom pokazuju da im je mjesto u IT industriji. Naša zajednica je najbolji primjer da prostor postoji te da je više nego otvoren, a zadatak je da djevojčicama pokažemo da mu jednako pripadaju i osnažimo ih da istraju uprkos stereotipima. Jer kada razvijaju svoje vještine, one ne samo da pronalaze svoje mjesto u IT-u, već postaju one koje ga grade “ Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica ICT Cortex-a Designer „U Tehnopolisu djevojčicama nudimo konkretna znanja i iskustva kroz radionice i praktičan rad. Tako im dajemo priliku da razvijaju vještine i preispituju stereotipe koji ih često sputavaju prije nego što i pokušaju. Ovakvi programi nijesu samo edukacija, već početak promjene u kojoj djevojčice vidimo kao buduće liderke tehnološke scene“ Vanja Zorić Šundić, pomoćnica direktora u IPC Tehnopolis. Designer Izazov za djevojčice: Preuzmi narativ i pokaži kako se ruše stereotipi Promjena počinje onda kada djevojčice same progovore. Zato kompanija One poziva učenice da kroz digitalni rad- strip, kratki video, interaktivni poster ili drugi kreativni format, pokažu kako izgleda „hakovanje“ stereotipa u njihovom svijetu. Radove je potrebno poslati do sredine aprila na ovu e mail adresu. Radovi će biti predstavljeni na digitalnoj izložbi 21. aprila u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, gdje će najbolje autorke biti nagrađene, postajući istovremeno svojevrstan znak društvene promjene. “Jer budućnost tehnologije ne smije imati unaprijed zadate granice- a upravo su djevojčice te koje ih mogu pomjeriti!”, šalje poruku kompanija One sa partnerima.
Uspješno završen Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora bila dio svjetske mreže razvoja video-igara
Uspješno završen Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora bila dio svjetske mreže razvoja video-igara Global Game Jam 2026 u Podgorici uspješno je održan od 30. januara do 1. februara u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, čime se i Podgorica uključila u svjetsku mrežu razvoja video-igara, događaja realizovanog u okviru projekta CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations koji u Crnoj Gori implementira nevladina organizacija ICT Cortex. Ovaj projekat sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska–Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021–2027, uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Global Game Jam predstavlja najveći svjetski hackathon za razvoj video-igara, koji istovremeno povezuje kreativce u više od 100 zemalja širom planete. Tokom 48 sati intenzivnog rada, programeri, dizajneri, umjetnici i zaljubljenici u video-igre iz cijele Crne Gore okupili su se u timove, testirali ideje, razvijali prve prototipe igara i pretvarali početne koncepte u funkcionalne, igrive projekte. Tokom događaja, 15 timova sa ukupno 45 učesnika iz Podgorice, Bara, Bijelog Polja, Nikšića, Berana i drugih gradova razvijalo je originalne video-igre na zadatu temu, kombinujući programiranje, dizajn, zvuk i storytelling. Poseban doprinos dali su mentori: Aleksandar Dlabač, Milutin Pavićević, Mišo Vukčević, Konstantin Zhukov i Magomed Omarov koji su učesnicima pomagali da unaprijede ideje, tehnička rješenja i timsku saradnju. “Global Game Jam u Podgorici pokazao je koliko naši mladi talenti mogu biti kreativni kada im se pruži prostor i podrška. Kroz CBC GAIN želimo da gradimo zajednicu koja povezuje tehnologiju, obrazovanje i kreativne industrije,” kazala je Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica nevladine organizacije ICT Cortex. Global Game Jam u Podgorici nije bio klasično takmičenje, već platforma za učenje, povezivanje i profesionalni razvoj, gdje su učesnici sticali iskustva primjenjiva u industiji razvoja video-igara i IT industriji, kao i nove kontakte koji mogu prerasti u buduće projekte i saradnje. “Global Game Jam je još jednom pokazao da njegova vrijednost ne leži u nagradama, već u procesu stvaranja i razmjene znanja. Tokom 48 sati intenzivnog rada, učesnici su imali priliku da testiraju sopstvene vještine, rade u novim timovima i pretvore ideje u funkcionalne prototipe igara. Kratko vrijeme i dinamičan tempo rada doprinijeli su tome da se fokus stavi na kreativnost, učenje i saradnju. Posebnu vrijednost događaju dali su mentori i gosti iz međunarodnih kompanija i regionalne IT zajednice, koji su kroz razgovore i praktične savjete pomogli timovima da prevaziđu izazove u dizajnu, razvoju i organizaciji rada. Njihovo iskustvo bilo je značajna podrška učesnicima tokom cijelog procesa. Veliko interesovanje za učešće potvrdilo je da u zajednici postoji snažna potreba za ovakvim formatima događaja. Iako kapaciteti nijesu omogućili da se prijave svi zainteresovani, to vidimo kao podsticaj za dalji razvoj i proširenje programa u narednim izdanjima. Dodatno nas raduje što je događaj privukao i širu publiku kako bi se upoznali sa projektima i ljudima koji stoje iza njih.” Miloš Šćepanović Game menadžer na projektu CBC GAIN “Ovo iskustvo nam je pokazalo koliko možemo da uradimo za samo 48 sati kada radimo zajedno. Mentori su nam pomogli da unaprijedimo ideju, a atmosfera nas je motivisala da nastavimo da razvijamo igru i nakon Game Jama. Realizacijom Global Game Jama u Podgorici, Crna Gora dodatno jača svoju poziciju u oblasti kreativnih tehnologija i razvoja mladih talenata, povezujući lokalnu scenu sa globalnim trendovima i industrijom razvoja video-igara. Nevladina organizacija ICT Cortex kroz projekat CBC GAIN nastavlja da gradi most između obrazovanja, tehnologije i kreativnih industrija, stvarajući nove prilike za nove generacije i jačanje digitalnog ekosistema Crne Gore.
Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora uključena u svjetsku mrežu razvoja video-igara
Global Game Jam u Podgorici: Crna Gora uključena u svjetsku mrežu razvoja video-igara Podgorica će od 30. januara do 1. februara biti domaćin jednog od najvećih svjetskih događaja za razvoj video-igara: Global Game Jam, koji se po prvi put u ovom formatu realizuje u okviru projekta CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations. Game Jam u Podgorici realizuje se u okviru projekta CBC GAIN koji u Crnoj Gori implementira nevladina organizacija ICT Cortex, a sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska–Bosna i Hercegovina– Crna Gora 2021–2027. Aktivnosti u Crnoj Gori realizuju se uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Događaj će se održati u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, a okupiće 15 timova i 45 učesnika iz cijele Crne Gore: iz Podgorice, Bara, Bijelog Polja, Nikšića, Berana i drugih gradova. Posebno raduje činjenica da veliki broj učesnika čine mladi ljudi koji tek ulaze u svijet razvoja igara, programiranja, dizajna i kreativnih industrija. Global Game Jam je dio svjetske inicijative koja se istovremeno realizuje u stotinama gradova širom planete. Tokom 48 sati, učesnici širom svijeta, pa tako i u Podgorici, rade na kreiranju video-igara, razmjenjuju znanja i povezuju se sa globalnom zajednicom stvaralaca video-igara Važno je naglasiti da Game Jam u Podgorici nije klasično takmičenje. Fokus je na učenju, zajedništvu i izgradnji zajednice. Učesnici će imati priliku da rade uz podršku mentora, da eksperimentišu, dijele ideje, razvijaju vještine i stvaraju nove profesionalne veze koje mogu prerasti u buduće projekte i karijere. Kroz CBC GAIN projekat i Global Game Jam, Crna Gora se pozicionira kao mjesto koje podržava kreativne tehnologije, razvoj mladih talenata i savremene digitalne industrije, povezujući lokalnu scenu sa globalnim trendovima u industriji razvoja video-igara i inovacijama
Otvoren prvi centar za razvoj video-igara u Crnoj Gori: Savremena oprema i besplatne edukacije
Otvoren prvi centar za razvoj video-igara u Crnoj Gori: na raspolaganju savremena oprema i besplatne edukacije Podgorica je postala dom prvog centra za razvoj video-igara u Crnoj Gori – Game Development Hub, koji će mladima i svima zainteresovanim omogućiti besplatan pristup savremenoj opremi i edukacijama iz oblasti programiranja video-igara. Centar je opremljen sredstvima u vrijednosti od 100.000 EUR, obezbijeđenim kroz EU projekat CBC GAIN – Investing in the Future: Gaming for New Generations, koji realizuje nevladina organizacija ICT Cortex, a sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska –Bosna i Hercegovina–Crna Gora 2021–2027. Aktivnosti u Crnoj Gori realizuju se uz finansijsku podršku Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnju sa nevladinim organizacijama. Za potrebe Game Development Hub-a obezbijeđena je adekvatna oprema koja omogućava kvalitetnu realizaciju edukativnih i razvojnih aktivnosti. U okviru računarske sale dostupno je 21 radno mjesto, uključujući po računar, sto, stolicu, monitor, miš, tastaturu i slušalice, a sala je opremljena i projektorom kako bi se adekvatno mogle sprovoditi edukacije, prezentacije i radionice. Druga prostorija uređena je kao zona za umrežavanje, opremljena TV uređajima, Sony PlayStation i Nintendo konzolama, kao i VR naočarima, što će omogućiti opuštanje, razmjenu ideja i neformalno umrežavanje te testiranje i isprobavanje napravljenih video-igara. U okviru projekta, od februara do jula 2026, biće organizovan besplatan šestomjesečni ciklus obuka za sve zainteresovane, uključujući srednjoškolce, studente i ostale početnike, kao i iskusnije programere video igara. Edukacije će obuhvatiti: Unity Engine i Blender – obuke za početnike i Unreal Engine – obuke za malo iskusnije programere video-igara Ovaj centar predstavlja značajan korak ka razvoju IT i kreativne zajednice u Crnoj Gori, omogućavajući mladima i svim zainteresovanim da steknu praktična znanja, razvijaju kreativne vještine te budu dio rastuće globalne industrije video-igara. Centar se nalazi u poslovnom objektu nevladine organizacije ICT Cortex
Uspješno realizvoano treće izdanje IT SPOT konferencije: Otvorene teme o primjeni vještačke inteligencije i unapređenju fintech sektora
Posljednji panel trećeg izdanja vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori IT SPOT 2025 bio je posvećen fintech sektoru na Balkanu. Nataša Raičević, direktorica Direktorata za regulaciju, licenciranje, odobrenja, kontrolu i mjere u Centralnoj banci Crne Gore kao jedna od učesnica panela podsjetila je na dosadašnja postignuća na polju fintech-a ostvarena u Crnoj Gori. “Ostvarili smo potpunu promjenu regulative, dio smo SEPA projekta, te sada kada su sve crnogorske banke postale dio SEPA šeme kreditnih transfera možemo najaviti dolazak TIPS Clone sistema. To će biti egzaktna kopija jedinstvenog evropskog platnog sistema, što vjerujemo da je najadekvatniji način da dovedemo mogućnost instant plaćanja u Crnu Goru. Dugo su postojale želje i planovi za uspostavljanje instant plaćanja, ali sada napokon dolazi i možemo očekivati da će početi sa sprovođenjem sredinom 2026,” navela je Raičević. Raičević ističe da postoje velika očekivanja od uvođenja instant plaćanja. „Vjerujemo da će to biti dobar podsticaj za nove proizvode, nove aplikacije, nove e-novčanike. Očekujemo da će takve inovacije doći kod nas. Sve će biti instant, što je dobro za nove generacije koje žele da sve bude brzo, ali i sigurno,“ navela je Raičević. Napomenula je da Centralna banka nije jedina institucija koja bi mogla da doprinese daljem razvoju fintech sektora u Crnoj Gori. „Fintech strategija obuhvata sve regulatore, vladu, obrazovne institucije, privatni i javni sektor. Potrebno je mnogo aktivnosti koje će omogućiti dalji razvoj fintech sektora u cjelini,“ dodala je direktorica Direktorata za regulaciju, licenciranje, odobrenja, kontrolu i mjere. Zadovoljstvo zbog pristupanja Crne Gore SEPA sistemu izrazio je i direktor Odjeljenja za razvoj proizvoda, digitalnih kanala i zastupanja u osiguranju Addiko banke Aleksandar Borozan. “Kao banka puno ulažemo u to da budemo spremni da ispratimo sve pripreme za uspostavljanje instant plaćanja. Nakon uvođenja instant plaćanja ekosistem plaćanja više neće biti isti. Omogućiće Peer to Peer (P2P) plaćanje, stvoriće prostor za mnoge fintech kompanije koje će naći povoljno tlo za dalji razvoj njihovog biznisa. Nakon jula sljedeće godine doći ćemo do tačke gdje ćemo biti spremni za takav ekosistem,” naveo je Borozan. Ivan Vučinić, izvršni direktor 2BI, podsjetio je da je transfomacija počela plaćanjem parkinga karticom i digitalizacijom taksi servisa. “Pošto i dalje nemamo mogućnost instant plaćanja, a imamo digitalizaciju, taksisti vam ne dozvoljavaju da platite pomoću digitalnog kioska. Problem nije u tehnologiji, već u tome što je to biznis koji se oslanja na keš, te tako ne mogu odmah da dobiju novac. Sa instant plaćanjem možemo riješiti te probleme. SEPA nudi infrastrukturu koja će nam trebati za buduće servise,” saopštio je Vučinić. Deivis Shomo, glavni komercijalni direktor za Easypay uporedio je situaciju u Crnoj Gori sa razvojem fintech sektora u Albaniji. “Osjećamo kao da se ove godine postiglo više toga nego tokom cijele decenije. Počeli smo sa otvorenim bankarstvom kada je Easypay bio prva licencirana institucija. Easypay je još prije 15 godina donio mogućnost plaćanja u realnom vremenu. Dobro je razmišljati globalno, ali djelovati lokalno. Važno je riješiti lokalne izazove, a onda gledati globalnu perspektivu. Glavni cilj je da konvertujemo što više klijenata koji koriste keš u korisnike e-novčanika,” ispričao je Shomo. Posljednji dio programa ovogodišnjeg izdanja IT SPOT konferencije bio prilika da učesnici čuju više zanimljivih prezentacija. Matteo Rizzi, osnivač Timepledge.org održao je prezentaciju o tome kako fintech može doprinijeti društvu. Dragan Petrić, izvršni direktor Bug magazine govorio je o tome kako tehnologija može redefinisati životni vijek ljudi, dok je šef podrške, Voluum, Codevise Radosłav Sznajder publiku dodatno upoznao sa novom generacijom vještačke inteligencije. Zahvaljujući ovako raznovrsnom program tokom kojeg su učesnici imali priliku da čuju eksperte iz oblasti vještačke inteligencije, fintech-a, sajber bezbjednosti i digitalne transformacije, ali i da kroz masterclass sesije i praktične primjere saznaju kako se najnoviji trendovi mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju, IT SPOT je opravdao status vodeće tehnološke konferencije u Crnoj Gori. Nevladina organizacija ICT Cortex se i tokom ovogodišnjeg izdanja pokazala kao odličan domaćin, te je u konferencijskom prostoru u Muzičkom centru Crne Gore ugostila skoro 500 učesnika, ali i predstavnike kompanija kao što su AWS (Amazon Web Services), Infobip, TikTok, X, SmartCat, Bug i mnogi drugi. Ovogodišnje izdanje IT SPOT konferencije uspješno je ralizovano zahvaljujući predanom radu ICT Cortex tima, uz podršku Privredne komore Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Centralne banke Crne Gore, Fonda za inovacije i brojnih drugih partnera.
Podgorica bila domaćin Regionalnog hackathona za razvoj video-igara
U okviru projekta CBC GAIN, koji sufinansira Evropska unija kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021 – 2027, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, nevladina organizcija ICT Cortex je od 10—12. oktobra u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore organizovala Regionalni GameDev Hackathon 2025. Ovaj događaj okupio je 16 timova iz regiona, koji su tokom 48 sati razvijali svoje video igre, pokazujući koliko je snažna i kreativna zajednica razvoja video igara u ovom dijelu Evrope. Hackathon je pružio priliku učesnicima da predstave inovativne ideje, testiraju svoje vještine i grade profesionalne mreže. Pobjednici ovogodišnjeg hackathona: mjesto: Intera TP (tim iz Bosne i Hercegovine) mjesto: Simora (tim iz Hrvatske) mjesto: Gamebreakeri (tim iz Crne Gore) „Regionalni GameDev Hackathon potvrđuje da Crna Gora i region imaju ogroman potencijal u oblasti razvoja videoigara. Ovako intenzivni događaji spajaju znanje, tehnologiju i kreativnost, pružajući mladim developerima priliku da testiraju svoje ideje i grade profesionalne mreže,“ istakli su iz nevladine organizacije ICT Cortex. Svi timovi su dobili posebne pohvale za kreativnost i predanost, dok su mentori i stručni svojim iskustvom doprinijeli kvalitetu takmičenja. Hackathon je završen uz pozitivnu energiju i dogovor da se zajednica nastavi razvijati i povezivati kroz buduće inicijative. Uskoro će u Podgorici biti otvoren prvi centar za razvoj igara – GameDevHub, gdje će zajednica moći da nastavi rad na idejama razvijenim tokom hackathona i novim projektima u profesionalnom okruženju i uz adekvatnu opremu i gdje će se organizovati naredni meet-upovi, edukacije i predavanja na relevantne teme.
Takmičenje srednjoškolaca u okviru Cortex Akademije pokazalo sve veće interesovanje za IT sektor
Predsjednik Upravnog odbora nevladine organizacije ICT Cortex, Baranimir Bukilić, istakao je da Cortex već četvrtu godinu zaredom organizuje Cortex Akademiju, devetomjesečni program edukacije namijenjen srednjoškolcima, studentima, ali i odraslim osobama koje žele da steknu znanja iz oblasti informacionih tehnologija. „Kompanije članice CORTEX-a organizuju se tako da obezbijede besplatnu mentorsku podršku. Danas smo prisustvovali finalnom takmičenju koje se odnosi na srednjoškolce, a koje oni po pravilu pohađaju uz podršku svojih profesora. Kompanije dodjeljuju mentore koji sa učenicima rade od tri do šest mjeseci. Tokom tog perioda, mentori im omogućavaju pristup savremenim tehnologijama, daju smjernice za testiranje, organizaciju koda, dizajn, kao i sugestije o tome kako najbolje da predstave svoje rješenje. Ovo je odlična inicijativa jer omogućava učenicima da se upoznaju sa stvarnim radom u privrednim subjektima, razumiju izazove tog okruženja, preuzmu dodatnu odgovornost i steknu vrijedna znanja kroz neformalno obrazovanje. To su učenici koji se zaista interesuju za struku razvoja softvera“, istakao je Bukilić. Dodao je i da je kvalitet takmičenja iz godine u godinu sve viši, a konkurencija sve jača, što pokazuje rastuće interesovanje mladih za IT oblast: „I ove godine smo imali priliku da vidimo inspirativna rješenja. Iako još nisu profesionalna, to i nije cilj u ovoj fazi – važnije je da učesnici steknu nova znanja, iskustva i da se međusobno povežu.“ Među nagrađenima istakao se tim iz Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ iz Podgorice, koji je osvojio prvo mjesto sa aplikacijom “NestAndRest”, koju su osmislili Ivan Nikčević i njegove koleginice. Aplikacija funkcioniše po uzoru na platforme kao što su Airbnb i Booking.com. „Integrisali smo napredne tehnologije koje su privukle pažnju žirija. Imao sam priliku da naučim mnogo toga što se ne može pronaći na internetu. Posebno je bilo dragocjeno iskustvo koje smo stekli kroz saradnju sa mentorima i kompanijama koje su dio Akademije. Preporučio bih Cortex Akademiju svakome ko želi da se bavi IT-jem“, rekao je Nikčević. Još jedno interesantno rješenje predstavio je tim iz Srednje stručne škole Nikšić, koji je razvio aplikaciju “Click and Stay”;. Prema riječima Vuka Todorovića, aplikacija je osmišljena da pomogne korisnicima u pronalaženju kvalitetnog odmora, jer je, kako kaže, „danas sve teže pronaći vrijeme za pauzu od posla i obaveza“. „Proces je bio zahtjevan, jer smo morali da istražujemo i pratimo svjetske trendove kako bismo razvili rješenje koje korisnicima omogućava jednostavan pristup. Imali smo izuzetnu obuku sa mentorima i sjajne prilike, ali i dodatnu motivaciju da sami nastavimo sa istraživanjem. Cortex Akademija nam je pružila nevjerovatnu šansu – kroz kurseve, mentorstvo i rad sa nekim od najuspješnijih IT kompanija u Crnoj Gori“, dodao je Todorović. Ove godine, u okviru Cortex Akademije učestvovali su i učenici iz Srednje elektro-ekonomske škole Bijelo Polje, Srednje stručne škole Berane, Srednje stručne škole Nikšić, Elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić”; i Gimnazije “Slobodan Škerović”. Učenici su tokom višemjesečnog rada imali podršku mentora iz kompanija Bild i Data Design, članica navladine organizacije ICT Cortex. Radove timova ocjenjivao je stručni žiri u sastavu: Nada Rakočević, sekretarka Odbora Udruženja IKT Privredne komore Crne Gore, Aleksandar Plamenac, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, i Omar Đečević, backend developer iz kompanije Codeus. Organizaciju programa podržali su Crnogorski Telekom, Odbor Udruženja ICT Privredne komore Crne Gore i Fondacija “Čini Dobro”, koji su prepoznali značaj ulaganja u mlade IT talente i njihovo povezivanje sa realnim sektorom. Cortex Akademija nastavlja da bude mjesto za povezivanje obrazovanja i privrede, omogućavajući mladima širom Crne Gore da zakorače u svijet IT-ja kroz praktičan rad, mentorstvo i stvaranje inovativnih rješenja.
Održan diseminacioni seminar u okviru projekta SAGRI – predstavljene smjernice za unapređenje zaštite i zdravlja na radu u crnogorskoj poljoprivredi
U Naučno-tehnološkom parku u Podgorici juče je održan diseminacioni seminar u okviru projekta SAGRI – „Zaštita i zdravlje na radu u poljoprivredi“, koji se realizuje kroz Interreg IPA CBC South Adriatic program. Seminar je okupio predstavnike ključnih institucija, poljoprivrednih preduzeća, eksperte iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, sa ciljem predstavljanja rezultata projekta i preporuka za unapređenje zaštite i zdravlja na radu u crnogorskom agro-sektoru. U uvodnom obraćanju, Zorka Vojinović iz nevladine organizacije ICT Cortex, organizatora događaja, istakla je značaj institucionalizacije ZZNR smjernica koje su razvijene kroz višemjesečno istraživanje, testiranje u deset lokalnih poljoprivrednih preduzeća i konsultacije sa nadležnim institucijama. Tokom seminara, Đina Janković, ekspertkinja za ZZNR, predstavila je dokument „Analiza situacije i smjernice za prevenciju rizika u poljoprivredi u Crnoj Gori“. U dokumentu su prepoznati ključni izazovi u oblasti zaštite na radu, poput nedovoljne institucionalne podrške, zastarjele regulative i niske svijesti među poslodavcima i zaposlenima o značaju preventivnih mjera. Dr Miljan Joksimović sa Biotehničkog fakulteta osvrnuo se na ekonomski aspekt ZZNR mjera, naglašavajući da ulaganje u sigurnost zaposlenih dugoročno doprinosi konkurentnosti i održivosti poljoprivrednih preduzeća. Posebno interesovanje učesnika izazvala je panel diskusija, na kojoj su govorili predstavnici Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Inspekcije zaštite i zdravlja na radu, Uprave za bezbjednost hrane, kao i privatnog sektora. Panelisti su istakli potrebu za unapređenjem inspekcijskih kapaciteta, boljom evidencijom povreda, te integracijom ZZNR smjernica u programe podrške poljoprivredi. Na kraju seminara, predstavljene su preporuke za dalji institucionalni razvoj i pozvani su svi relevantni akteri da pruže podršku široj primjeni predloženih smjernica u poljoprivrednom sektoru. Projekat SAGRI realizuje se u partnerstvu sa organizacijama iz Crne Gore, Italije i Albanije, a aktivnosti su finansirane iz sredstava Interreg IPA CBC South Adriatic programa.
